Priliv novca iz inozemstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je za oko pet posto veći u odnosu na isto razdoblje lani, ali je i dalje znatno manji u odnosu na stanje prije pandemije virusa korona.
Jasno je kako su se navike bh. iseljeništva u vrijeme pandemije znatno promijenile u odnosu na ranije razdoblje, kada su slali veće sume novca u svoju domovinu.
U Središnjoj banci BiH (SB BIH) je kazano kako se platna bilanca BiH priređuje i objavljuje na kvartalnoj razini, pri čemu su podaci za referentni kvartal dostupni krajem sljedećeg kvartala.
Podaci za drugi kvartal 2021. godine bit će raspoloživi do kraja rujna 2021. godine
, naveli su u Središnjoj banci (CB) BiH.
Doznake lani bile niže
Prema dostupnim podacima SB BiH, doznake za prvi kvartal 2021. godine iznose 666,9 milijuna KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 636,7 milijuna KM.
Dodali su da su 2019. godine, na godišnjoj razini, iz inozemstva u BiH stigle 2,952 milijarde KM.
Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjoj razini bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,517 milijardi KM
, naveli su u Središnjoj banci u BiH.
Dodali su kako se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istoj razini kao i u prvom kvartalu 2020. godine.
Nadalje se, prema podacima Središnje banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inozemstva iznosile 3,56 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 3,58 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 3,88 milijardi maraka, a 2018. godine 3,98 milijardi maraka.
Prema navedenim podacima, pandemija korona virusa je utjecala na naše građane u iseljeništvu, koji su slali manje novca u rodnu grudu.
Kako su kazali u Središnjoj banci BiH oni ne raspolažu službenim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. iseljeništvo najbrojnije.
To su zemlje zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike
, kazali su u SB BiH.
Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad izravnih doznaka iz inozemstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.
To je direktna posljedica covida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši
, rekao je Čavalić.
Dodao je da bh. iseljeništvo često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformirati.
Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzira ulogu iste
, naveo je Čavalić.
Istaknuo je da bi bilo bolje pokušati izvršiti transformacija dijaspore u ulagačku te da bi to moglo privući dodatna ulaganja iz inozemstva.
Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku
, kazao je Čavalić.
Naveo je kako zabilježeni priljevi iz inozemstva kojima raspolaže Središnja banka BiH ne daju potpunu sliku.
Vjerojatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada
, zaključio je Čavalić.
Doznake po godinama
- 2015. 3,56 milijardi
- 2016. 3,58 milijardi
- 2017. 3,88 milijardi
- 2018. 3,98 milijardi
- 2019. 2,95 milijardi
- 2020. 2,51 milijarda







