Građani Sarajeva koji su proteklog vikenda kruh kupovali u malim pekarnicama ostali su zatečeni cijenom ovog osnovnog prehrambenog proizvoda.
Prema dojavama građana, u brojnim malim pekarama u Sarajevu kruh je poskupio. Tako je sada cijena štruce od 400 grama u rasponu od 50 feninga pa sve do 1 KM. Istovremeno, za desetak feninga poskupjela su i peciva.
Kako su kazali u jednoj popularnoj pekarnici u Sarajevu, oni za sada cijene drže na istoj razini kao i prošlog tjedna:
Ali nećemo moći dalje ovako. Sve je poskupjelo, ne možemo više raditi po istim cijenama. Možete, možda, u Sarajevu naći dvije pekare koje prodaju kruh po 50 feninga, dok su u 99 posto pekara cijene već značajno više. Možda, ukoliko se poskupljenje ostalih proizvoda, poput ulja, zaustavi, mogli bismo održati trenutne cijene, ali sumnjam. Poskupljenje je neizbježno
- kazali su u ovoj pekari.
Poskupljenje za sada nisu osjetili građani koji kupuju u velikim trgovačkim lancima, koji se opskrbljuju kruhom proizvedenim u pekarskoj industriji.
Nakon što je prošlog mjeseca došlo do značajnog poskupljenja jestivog ulja i skoka cijena na zelenim tržnicama, izvjesno je da se nalazimo na pragu novog pada standarda.
U okviru analize Eurostata, agencija za statistiku Europske unije objavljuje i BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći. Jedino na ovaj način u obzir se mogu uzeti razlike u cijenama između država.
BiH je i prema ovom pokazatelju, s 33 posto EU prosjeka, na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije, koja ima 31 posto.
Slovenija je s 89 posto EU prosjeka najbolje rangirana zemlja regije, a slijedi je Hrvatska sa 64 posto. Crna Gora je, prema ovom kriteriju mjerenja blagostanja, na 46 posto prosjeka EU, Srbija na 43, a Sjeverna Makedonija na 38 posto prosjeka.
Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina je, prema razini ekonomskog blagostanja, uz Albaniju, na europskom dnu.
Kupovna moć prosječnog domaćinstva u BiH prošle godine porasla je na 43 posto prosjeka Europske unije s 41 posto, koliko je iznosila 2019. godine
- pokazalo je novo istraživanje statističke institucije Europske unije.
Slovenija je s 80 posto europskog prosjeka najbolje rangirana među zemljama regije, a slijede Hrvatska sa 67 posto, Crna Gora sa 61, Srbija s 52 i Sjeverna Makedonija s 44 posto europskog prosjeka.
