Iz Registra novčanih kazni, koji se vodi na razini institucija Bosne i Hercegovine, zbog zastarjelosti je za šest i pol godina izbrisano oko 42 milijuna KM kazni, što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, ali rezultira i gubitkom prihoda.
Ovu neučinkovitost u naplati kazni i niz drugih problema zabilježio je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u svom novom izvješću.
Revizija je, kako su naveli, provedena kako bi se utvrdilo jesu li institucije BiH osigurale osnovne pretpostavke za učinkovit inspekcijski nadzor. Nalazi revizije ukazali su kako nisu.
Prema podacima IDDEEA-e, u posljednjih šest i po godina, po osnovu zastarjelosti iz Registra novčanih kazni izbrisano je više od 38.000 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u iznosu višem od 42 milijuna KM
, pišu revizori.
Činjenica jeste da se većina tih kazni odnosi na kazne Uprave za neizravno oporezivanje BiH gdje je rok zastare deset godina, ali prema iskustvu, većina će ih ostati nenaplaćena.
Ukupan dug prema institucijama BiH, po neplaćenim novčanim kaznama u periodu od četiri godine, iznosi oko 10,5 milijuna KM, kojima prijeti mogućnost zastare i brisanja iz registra. Ovo, pored toga što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri onemogućava punjenje proračuna. Ukoliko kažnjeni ima mogućnost ne platiti kaznu, poruka koja se na taj način šalje drugim subjektima nadzora je vrlo negativna i u jednom dijelu obesmišljava samo izdavanje kazne
, ukazali su revozori.
Osim toga, problem je što u institucijama BiH nisu jasno određene nadležnosti inspekcija niti postoji učinkovita koordinacija između inspekcija pa zaposleni ni ne znaju koje sve inspekcije djeluju u institucijama.
Usprkos tome, institucije ni Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nisu poduzimali ništa da otklone ove probleme.
Inspektorat Ministarstva sigurnosti ne provodi inspekcijski nadzor, iako uspostavljen prije više od deset godina. I pored činjenice da je mogućnost izricanja kazni predviđena Zakonom o veterinarstvu, granični veterinarski inspektori u praksi nemaju mogućnost izricanja novčanih kazni
, neki su od primjera koje navode revizori kako bi ukazali na važnost definiranja nadležnosti.
Nadalje, ukazano je kako Inspekcija Ministarstva komunikacija i prometa nema jasno određene nadležnosti u kontrolii primjene dva važna podzakonska propisa koja se tiču postupka certificiranja vozila i homologacije.
Među najvažnijim nalazima revizori su naveli i to kako inspekcije nemaju čak ni sveobuhvatne evidencije, a rezultat toga je da ne znaju tačan broj subjekata koje bi trebale nadzirati.
Nedostatak potpunih evidencija subjekata nadzora može dovesti do nejednakog tretmana u smislu da određeni subjekti budu predmet inspekcijskog nadzora više puta dok drugi mogu ostati bez nadzora
, upozorili su iz Ureda za reviziju.
Dodatni problem je što se može desiti da neki koji prikupljaju i obrađuju osobne podatke građana suprotno zakonskim odredbama, ili neke firme i pojedinci koji prevoze robu i putnike suprotno propisima, ostanu van kontrole jer ih inspekcija nema u evidencijama.
