Predstavnici šest stranaka potpisnica Kreševske deklaracije trebali bi se okupiti 8. ožujka u Mostaru, a jedna od glavnih tema sastanka, čiji domaćin će biti HDZ-a 1990., bit će dogovor o jednom predsjedničkom kandidatu iz reda hrvatskog naroda. No, već je sada jasno da su šanse za postizanje dogovora po ovom pitanju sve manje i manje, pa je sve izvjesnije da se u utrci za ovo mjesto, pored Jerke Ivankovića Lijanovića i Željka Komšića, nađu još dvojica Hrvata - jedan ispred HDZ-a BiH i drugi ispred “devedesetke” i HSP-a.
Ipak, kao jedna od zadnjih opcija da do dogovora dođe jest ideja o svojevrsnom referendumu među hrvatskim biračima, kako bi se vidjelo tko bi trebao predstavljati hrvatski narod u ovoj instituciji. Ovu ideju već su iznijeli čelnici HDZ-a 1990. Božo Ljubić i HSP-a BiH (Đapić - dr. Jurišić) Zvonko Jurišić, objasnivši kako se radi o mehanizmu koji bi omogućio da se dođe do dogovora o jednom kandidatu, iza kojeg bi onda stale sve hrvatske stranke.
Dogovor neizvjestan
Naši izvori kažu kako je ovo tek ideja o kojoj se trebaju izjasniti sve stranke, ali dodaje kako je već sada jasno da će HDZ BiH ipak inzistirati na svom kandidatu, a kao najizvjesnija opcija trenutačno je aktualna predsjednica Federacije Borjana Krišto. Ipak, naš sugovornik tvrdi kako je mala šansa da na predstojećem sastanku dođe do dogovora o ovom suštinskom pitanju, jer je prije toga nužno ispuniti niz uvjeta. Naime, potrebno je da kandidat bude prihvatljiv svim strankama, što u startu otežava dogovor, a tu su i uvjeti koje traži HDZ 1990. i HSP BiH, a tiču se kredibiliteta i iskustva osobe koja bi trebala istupiti ispred svih hrvatskih stranaka.
Još je rano
Istodobno, u HDZ-u BiH i dalje misle kako je rano govoriti o konkretnom rješenju problema izbora hrvatskog člana Predsjedništva, iako je jasno da bez dogovora o jednom kandidatu nema šanse da Hrvati, zbog svoje malobrojnosti, računaju na ovu poziciju. Prema riječima glasnogovornika HDZ-a BiH Miše Relote, pitanje referenduma ili preliminarnih izbora kao jedinog rješenja za dogovor o jednom kandidatu opcija je o kojoj se tek treba raspravljati. Ipak, i nakon posljednjeg sastanka čelnika stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, od kojeg se očekivalo mnogo, postalo je jasno da su hrvatske stranke iz dana u dan sve razjedinjenije. Pored Predsjedništva, sporan je i način provedbe ustavnih promjena, jer HDZ BiH smatra da rad na korjenitim promjenama Ustava treba započeti nakon izbora, dok HDZ 1990. i dalje snažno priziva međunarodnu konferenciju o BiH u što skorije vrijeme.
Krišto ne potvrđuje kandidaturu
Predsjednica Federacije i visoka dužnosnica HDZ-a BiH Borjana Krišto, čije se ime u medijima često spominje u kontekstu mogućeg HDZ-ovog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, za naš je list kazala kako odluka o njezinom kandidiranju ne postoji. Pritom je naglasila kako za objašnjenje napisa treba pitati one koji upravo nju spominju kao kandidata. “Moje se ime nije spominjalo”, kratko je komentirala Krišto.
Lijanović tražio potporu
Potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović rekao je da je očekivao da ga kreševska šestorka podupre u kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva kako bi pobijedio Željka Komšića. Ipak, na posljednjem sastanku stranaka potpisnica Kreševske šestorke održanom u Mostaru nije dobio potporu ostalih pet čelnika u svom naumu. Na kraju je konstatirao kako će sa svojom strankom ići sam u borbu za mjesto u Predsjedništvu. Inače, Lijanović je uvjeren kako će skupiti dovoljan broj glasova te na taj način izboriti poziciju hrvatskog člana Predsjedništva.
No, neki drugi hrvatski političari, poput Ivana Muse, misle kako bi Hrvati jednostavno trebali bojkotirati izbor za Predsjedništvo, jer je jasno da zbog svoje malobrojnosti prema sadašnjim izbornim pravilima ne mogu utjecati na ishod izbora.
