Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH.
Njegov cilj je suzbijanje korupcije i osiguranje učinkovitost sustava zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede njihovih prava koja bi mogła biti u vezi s prijavom korupcije, priopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Prema obrazloženju, razlozi za donošenje Zakona se ogledaju u činjenici da u FBiH trenutačno ne postoje učinkovit pravni, a niti institucijski mehanizmi koji bi osigurali učinkovitu zaštitu osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje, kako je navedeno, izravno pogoduje počiniteljima radnji koje imaju obilježja korupcije. Nadležna tijela u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista dogodila neka koruptivna radnja uglavnom iz razloga što postoj bojazan kod osoba koje imaju takva saznanja da bi mogłe biti izložene nekom vidu štetne radnje.
Osim toga, nadležna pravosudna tijela u suštini ne uspjevaju osigurati učinkovitu zaštitu takvih osoba, prvenstveno usljed činjenice da u FBiH ne postoj zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje, a taj nedostatak se otklanja usvajanjem ovog Zakona.
Krajnja namjera Federalnog ministarstva pravde, kao predlagača, jeste da se javnosti, odnosno građanima pošalje jasna poruka kako će država putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija uložiti sve moguće napore da pruži odgovarajuću i učinkovitu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će biti izloženi bilo kojim štetnim radnjama. Time se ispunjava opći, univerzalni standard zaštite pojedinaca koji su u dobroj namjeri iznijeli svoja saznanja o počinjenju korupcije i drugih protupravnih ponašanja kojima se ugrožava opći interes.
Zakonom je propisano da svaka osoba ima pravo, u dobroj vjeri, prijaviti bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način.
Zabranjeno je sprječavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta kojim se sprječava prijavljivanje korupcije ne proizvodi pravno djelovanje, stoji u saopćenju.
Vrste zaštićenog prijavljivanja su interno i eksterno.
Internom prijavom prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorna osoba rukovodi, pokušana ili izvršena korupcija.
Eksterno prijavljivanje vrši se u slučaju da postupak po internom prijavljivanju traje duže od 30 dana od prijema prijave ili da prijavitelj smatra kako je postupak po prijavi bio nepravilan ili ima razloga vjerovati kako se odgovorna ili ovlaštena osoba kojoj se podnosi prijava može izravno ili neizravno dovesti u vezu s korupcjom.
Izuzetno, zaštićenim prijavljivanjem smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje ukazuju da je pokušana, izvršena ili da je u tijeku koruptivna radnja.
Kada je riječ o kaznenim mjerama, propisane su novčane kazne od 5.000 do 15.000 KM za odgovornu ili ovlaštenu osobu koja ne poduzme mjere propisane Zakonom. Jednak raspon kazni je i za prijavitelja koji u trenutku podnošenja prijave zna da nisu istinite informacije koje dostavlja ili prijavljivanje uvjetuje imovinskom ili drugom koristi kao nagradom ili naknadom za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji.
Prihodi od izrečenih novčanih kazni pripadaju Proračunu FBiH, a inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Utvrđeni Prijedlog ovog zakona upućen je Parlamentu FBiH, navodi se u priopćenju.
