Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tijekom 2022. podiglo je samo jednu optužnicu za visoku korupciju, dok se u odnosu na ranije godine nastavio trend smanjenja broja optužnica, pokazuju podaci koje je prikupio BIRN Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Osam optužnica protiv 19 osoba odnosi se na svega tri državne institucije i to je najmanji broj optužnica podignutih u posljednje tri godine.
Trend smanjenja optužnica za korupciju
U prvoj punoj godini mandata glavnog državnog tužitelja Milanka Kajganića nastavljen je trend smanjenja broja optužnica za korupciju poput njegove prethodnice Gordane Tadić.
Usprkos brojnim kritikama na rad državnih tužitelja u procesuiranju korupcije i nekoliko važnih uhićenja ove godine, dva radna dana prije isteka godine Tužiteljstvo BiH nije podiglo niti jednu optužnicu za korupciju protiv političkih dužnosnika.
Kao i prethodne 2021., kada je Kajganić krajem godine preuzeo mandat nakon smjene Tadićeve, državni tužitelji su podigli svega jednu optužnicu za visoku korupciju.
Nema optužnica protiv visokih dužnosnika
Emsad Dizdarević iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, napominje da se u 2022. godini nastavio zabrinjavajući trend smanjenja broja optužnica za korupciju.
To definitivno nije poruka koju pravosuđe u BiH treba da šalje kao odgovor na sveprisutnu sistemsku korupciju u zemlji
, kaže Dizdarević.
Primali novac od kandidata za posao
Jedinom ovogodišnjom optužnicom za visoku korupciju obuhvaćeno je šest osoba, koje su optužene zbog koruptivnog djelovanja tijekom natječaja za zaposlenje u Graničnoj policiji, nezakonitog zahtijevanja i primanja velikih iznosa novca od kandidata u procesu, kao i drugih povezanih kaznenih djela.
Optuženi su Rejhan Raković, uposlenik Granične policije BiH i predsjednik Povjerenstva za provođenje procedure natječaja za prijem uposlenika, Ensar Salčinović, uposlenik Granične policije BiH, Kenit Čakić, Armin Otužbir zvani "Pipa", Mirza Ramljak i Ivica Sabljo, uposlenik Granične policije BiH i član Povjerenstva za provođenje procedure natječaja za prijem uposlenika.
Tražili i do 30 tisuća KM
Kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH, istragom je utvrđeno da su optuženi zahtijevali i primali od kandidata novac u iznosu od deset do 30.000 maraka, kako bi u okviru svojih ovlasti pogodovali njihovom prolasku na natječaju i uposlenju u Graničnoj policiji.
U međuvremenu, Ramljak i Sabljo su pristali na sporazum s Tužiteljstvom, te je Ramljak osuđen na šest mjeseci uvjetno, dok je Sablji izrečena uvjetna kazna od godinu dana te novčana kazna od 6.000 maraka.
Slučaj državnog ministra za ljudska prava
Tijekom ove godine bio je veliki broj uhićenja za korupciju, među kojima su dva za visoku korupciju koja se odnose na osumnjičene Dragana Šojića, direktora Službe za zajedničke institucije BiH, i Miloša Lučića, državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Do trenutka objave ovog teksta optužnice protiv njih nisu bile podignute.
Glavni državni tužitelj Milanko Kajganić na kraju prošle godine je rekao kako u 2022. očekuje značajan pomak u procesuiranju korupcije.
Tužiteljstvo BiH i Odjel za korupciju pokrenuli su ozbiljan zamajac u svom radu, a ti rezultati će se još bolje vidjeti u budućnosti
, kazao je Kajganić.
On na kraju ove godine nije zbog obaveza mogao odgovoriti na pitanja o malom broju podignutih optužnica za korupciju u njegovoj prvoj godini mandata na čelu Tužiteljstva BiH, ali je do kraja godine najavio još optužnica.
Tako da ću detaljnije na sva pitanja moći odgovoriti početkom siječnja, dok ćemo našim izvještajem o radu detaljno analizirati postignute rezultate
, odgovorio je pisanim putem Kajganić.
Loš odgovor na sveprisutnu korupciju u državi
Prema podacima koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) prikupila, Tužiteljstvo BiH je tijekom 12 mjeseci ove godine podiglo ukupno osam optužnica protiv 19 osoba. Kao i prethodne, najveći broj se odnosi na policijske službenike Granične policije BiH. Prema službenoj stranici Tužiteljstva, u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju radi 30 tužitelja, od kojih je jedan suspendiran.
Nema pomaka
Emsad Dizdarević, program menadžer Transparency Internationala u BiH, kaže kako se, prema ovim podacima, može zaključiti da nije bilo napretka u procesuiranju visoke korupcije.
Međutim, posebno je zabrinjavajuće da je ovaj trend samo nastavljen u odnosu na prethodne godine, dakle nema konkretnih pomaka u procesuiranju korupcije, a posebno visoke korupcije, te je broj slučajeva koje vodi Tužiteljstvo BiH konstantno na jako niskom nivou
, pojašnjava Dizdarević.
Milanko Kajganić je listopada prošle godine imenovan za vršitelja dužnosti, a 20. listopada ove godine imenovan za glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH i na predstavljanju programa rada, osvrćući se na rad Posebnog odjela za organizirani kriminal, korupciju i gospdoarski kriminal, rekao je kako nije opterećen statistikom, već kvalitetom optužnica.
Tada je naveo da je u fokusu rada borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, te da će do kraja godine biti nekoliko značajnih optužnica u ovim kaznenim djelima.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić također smatra kako je broj podignutih optužnica za visoku korupciju mali u odnosu na mandat Tužiteljstva BiH.
Ona se nada da to nije trend, već posljedica internih problema koje je Tužiteljstvo imalo u proteklom periodu.
Pri tome prvenstveno mislim na imenovanje rukovoditelja, ali i činjenicu da je nekoliko njihovih tužitelja suspendirano zbog istraga ili krivičnih postupaka protiv njih, pojedini su stavljeni na crnu listu. Nadam se da će se statistika u idućoj godini promijeniti
, kaže Radić-Dragić.
Nedostaje sustavan pristup
Ona dodaje da statistika o broju optužnica i tužitelja daje zaključak da nisu svi tužitelji podigli optužnicu i da to ne zvuči realno.
Očigledan je pad optužnica koje se podižu za koruptivna kaznena djela u odnosu na prethodne dvije godine. Tijekom 2020. godine podignuto je 12 optužnica protiv 22 osobe, a godinu kasnije, odnosno 2021., bilo je deset optužnica, od kojih je potvrđeno devet, protiv 17 osoba.
Dizdarević kaže da se osam podignutih optužnica, uglavnom protiv niskorangiranih državnih službenika i uposlenika, ne može okarakterizirati kao ozbiljan napor i sustavan pristup procesuiranju korupcije.
Ako pogledamo trendove od 2016. godine, rezultati su na ovom ili nižem nivou, što svakako dovodi u pitanje efikasnost rada Tužilaštva BiH na procesuiranju i suzbijanju korupcije
, dodaje on.
Djelatnica RAK-a "priskrbila sebi" imovinu vrijednu 35 tisuća eura
Jedna od dvije optužnice koja se ne odnosi na uposlenike Granične policije jeste ona protiv Jasmine Bureković, uposlenice Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja se tereti da je počinila produženo kazneno djelo "prevara u službi". Prema optužnici, pribavila je za sebe protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 34.440 eura.
Druga optužnica koja se ne odnosi na Graničnu policiju je protiv Slobodanka Manojlovića, Lidije Lončar i Nedima Kulenovića uposlenika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), koji se terete da su svojim radnjama, kršenjem zakona i propuštanjem dužnosti nadzora, nesavjesno postupili u vršenju svoje dužnosti, te su pribavili protupravnu korist za pravnu osobu, odnosno njegovog vlasnika Željka Kukobata na temelju neplaćenog poreza u iznosu od 2.758.558,00 KM te time pričinili štetu za proračun BiH u navedenom iznosu.
Pored ove tri osobe, za poreznu utaju ili prevaru optužnicom su obuhvaćeni Kukobat i Momirka Jamedžija.
Ovo je ujedno i najveći iznos pribavljene koristi za koji je Tužiteljstvo podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći. S druge strane, najmanji iznos, od 20 eura, za koji je podignuta optužnica jeste protiv Petra Mitrovića, graničnog policajca.
Prema riječima Dizdarevića, potrebno je procesuirati slučajeve korupcije bez obzira na iznos pribavljene koristi, ali je problem što je velika većina procesuiranih slučajeva ovakve ili slične vrste bez ozbiljnih korupcijskih slučajeva i otkrivanja velikih afera, kojih, bar prema onome što se može čuti u javnosti u BiH, ne nedostaje uopće.
Radić-Dragić kaže da iznos od 20 eura za pribavljenu korist ne zvuči svrsishodno, ali da treba imati na umu da je Tužiteljstvu takvu situaciju nametnuo Kazneni zakon BiH, koji je propisao krivična djela na državnoj razini bez obzira na iznos novčane štete.
Optužen jer je graničnom policajcu ponudio 50 eura
Jedina optužnica koja je podignuta za davanje dara policijskom službeniku Granične policije jeste ona protiv Marinka Krtinića, koji je ponudio 50 eura.
Iz Suda BiH je potvrđeno da, od siječnja do 13. prosinca ove godine nije odbijena niti jedna optužnica za koruptivna kaznena djela.
Rezultati rada potvrđuju opravdanost kritika
U mišljenju Europske komisije o napretku BiH za 2022. godinu se navodi kako nije postignut napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
U izvješću stoji da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli izboriti se s problemom široko rasprostranjene korupcije i aktivno su blokirale napredak.
Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno djelovati na rješavanju ove situacije. Iako je tijekom izvještajnog razdoblja bilo nekoliko optužnica i presuda vezano za visoku korupciju, ukupni rezultati u oblasti prevencije i suzbijanja korupcije ostaju beznačajni zbog operativne neučinkovitosti i političkog utjecaja
, stoji u izvješću.
Dizdarević kaže da su kritike međunarodne zajednice opravdane i da sva izvješća koji se bave pitanjima korupcije imaju iste ili slične zaključke.
Tužilaštvo BiH svojim radom i rezultatima samo potvrđuje da su kritike na mjestu i da se u BiH ne procesuiraju ozbiljni slučajevi korupcije. Nadam se da će u narednom periodu Tužilaštvo BiH imati bolje rezultate i u slučajevima visoke korupcije kao odgovor na sve kritike, međutim trendovi u posljednjih pet-šest godina im definitivno ne idu u prilog
, mišljenja je Dizdarević.
Niska kaznena politika djeluje motivirajuće za činjenje kaznenih djela
Prema dostavljenim podacima iz Suda BiH i podacima BIRN-a BiH, ova institucija je tijekom 2022. godine, odnosno do 13. prosinca, izrekla 19 presuda protiv 30 osoba, od kojih je 13 pravomoćnih.
Od broja pravomoćnih odluka, Sud BiH je osudio deset osoba na 13 godina i četiri mjeseca zatvora, dok ih je deset oslobođeno, a deset osuđeno na uvjete kazne na osam godina i osam mjeseci zatvora.
Sud BiH je 26. prosinca donio nepravomoćnu presudu protiv šest osoba, od kojih je jedna - Luka Hrustić - osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora zbog davanje dara i drugih oblika koristi i davanje mita.
Pravomoćno je Sud BiH presudama oduzeo nezakonitu imovinsku korist u iznosu od 576.987 maraka, dok je izrekao 35.000 maraka novčanih kazni. Najveća oduzeta imovinska korist je presuđena Kemalu Čauševiću, koji je za primanje dara osuđen na pet i po godina zatvora.
Uvjetne kazne koje se izriču za koruptivna kaznena djela ne djeluju preventivno i odvraćajuće prema potencijalnim počiniteljima
, smatra Dizdarević.
Zaprijećena, a posebno izrečena kazna u korupcijskim slučajevima je daleko manja od potencijalne koristi za počinitelja, što u određenoj mjeri djeluje i motivirajuće za činjenje ovakvih kaznenih djela, dodaje on.
Ništa bez drakonskih kazni za korupciju
Bez procesuiranja ozbiljnih slučajeva korupcije i izricanja drakonskih kazni, bojim se da se nivo korupcije neće smanjiti u narednom periodu
, zaključuje Dizdarević.
Najveća nepravomoćna presuda, od 14 godina zatvora, izrečena je Borisu Kordiću, dok je, zajedno s njim, Josip Kvesić osuđen na deset godina. Oni su proglašeni krivim da su kao službene osobe Službi za poslove sa strancima, koristeći svoje službene položaje i ovlasti, iznuđivali novac od pojedinih stranih državljana tako da su donosili nezakonita službena akta i poduzimali nezakonite službene radnje, te upućivali ozbiljne prijetnje pojedinim stranim državljanima.
Ovom presudom od Kordića i Kvesića oduzeta je imovinska korist pribavljena izvršenjem kaznenog djela u iznosu od 60.000 maraka.
Državni sud je od siječnja do 13. prosinca ove godine donio šest nepravomoćnih presuda za 12 optuženih osoba, od kojih su četiri osuđena na 25 i po godina zatvora, dok ih je pet oslobođeno. Tri osobe su osuđene uvjetno na dvije godine i šest mjeseci zatvora.
Oduzeta imovinska korist ovim presudama je 60.200 KM, dok je novčanih kazni izrečeno u iznosu 8.000 KM. Najveća oduzeta imovinska korist je izrečena u presudi protiv Kordića i Kvesića.
Osuđeni mogu otkupiti kazne
Nakon što je Ustavni sud usvojio žalbu Aleksandra Tucikešića i ukinuo presudu kojom je osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora zbog kaznenog djela "primanje poklona i drugih oblika koristi", Sud BiH donio je oslobađajuću presudu.
Ustavni sud je zaključio kako postoji kršenje prava na pravično suđenje.
Među izrečenim oslobađajućim nepravomoćnim presudama je i predmet u kojem su Zijad Mutap, Hasan Dupovac, Alisa Ramić, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni optužbe da su prikrivali dokaze o načinu na koji je Dženan Memić zadobio povrede u veljači 2016. godine, nakon čega je preminuo. Oni su, između ostalog, optuženi i za protuzakonito posredovanje.
Radić-Dragić smatra da je kaznena politika loša.
Često sam kao novinarka boravila u zatvorima. Tu je mahom smještena sirotinja. Malo je osoba, ako ih uopće ima, osuđenih za korupciju. Ako ne dobiju uvjetne, dobiju male kazne koje mogu otkupiti, i to i čine. Da ove kazne imaju svoju svrsishodnost ne bismo imali toliko raširenu korupciju i ne bismo imali povratnike
, zaključuje Radić-Dragić.
* Ovaj tekst obuhvata podatke o optužnicama do 29. prosinca 2022. godine. Ranijih godina Državno tužiteljstvo podizalo je znatan broj optužnica u posljednjim radnim danima godine.
