Službena informacija Agencije za statistiku, prema kojoj je na godišnjoj razini, u razdoblju od studenoga 2021. do studenoga 2022., inflacija, odnosno rast razine cijena, iznosila 16,3 posto, pokazuje s kakvim se zapravo poteškoćama žitelji BiH suočavaju u vremenu sveopćih poskupljenja, kada su kućni proračuni pod tolikim pritiskom da većina sredstava odlazi na hranu i energente, ne ostavljajući mnogo prostora za druge troškove.
Istodobno, kada se ta stopa usporedi s onom na razini Europske unije, koja je u studenome iznosila 11,1 posto, te ako se u formulu doda i varijabla koja uključuje prosječne plaće u zapadnim zemljama, a ona usporedi s primanjima u BiH, jasno je u koliko se težoj situaciji nalaze žitelji BiH.
Niz segmenata
Najdramatičnije poskupljenje zabilježeno je upravo u segmentu koji je i najpotrebniji u svakoj potrošačkoj košarici - prehrambenim artiklima, koji su u godini dana u prosjeku poskupjeli za 24,5 posto, a s obzirom i na energetsku krizu, inflacija je pogodila i promet koji je u prosjeku skuplji za 23,8 posto. Kućanski uređaji i redovito održavanje kuće poskupjeli su za 12,2 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, restorani i hoteli za 11 posto te ostala dobra i usluge za 8,1 posto. Istodobno, jedini segment potrošnje u kojemu je zabilježen pad cijena na godišnjoj razini, i to za 7,1 posto, odnosi se na odjeću i obuću.
Ekonomski analitičari jasni su u ocjeni kako je inflacija izniman udar na kućni standard te otežava ionako teške materijalne prilike u kojima se nalazi veliki broj bosanskohercegovačkih obitelji. Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ističe kako građani BiH teško spajaju kraj s krajem, a sada je to i dodatno otežano, posebice kada je riječ o nabavi prehrambenih proizvoda. Poziva stoga na izradu nove ekonomske politike u BiH koja bi imala adekvatan odgovor na ovo stanje, a koja bi donijela i jasan set ekonomsko-socijalnih mjera, uz istodobno jačanje kapaciteta robnih zaliha kako bi se adekvatno odgovorilo na ovakve i slične izazove. Ipak, procjene su kako će se inflacija u mjesecima koji dolaze početi smanjivati. Tako je u nedavnom dokumentu World Economic Outlook, koji MMF obično objavljuje dvaput godišnje, iznesena procjena o smanjenju inflacije u 2023.
Ipak, predviđen je rast gospodarstva od tek 2 posto, a što upućuje na smanjenu ekonomsku aktivnost, koja se pak uklapa u procjene o recesijskim kretanjima u 2023. Drugim riječima, inflacija će se smanjivati, a taj trend pratit će usporavanje ekonomskih tokova. Na najavljeno usporavanje ekonomskih aktivnosti u godini koja je pred nama gleda se s osobitim oprezom, jednim dijelom i zbog opasnosti od pojave recesije na europskoj razini, a time i u BiH, čije je gospodarstvo usko povezano s kretanjima na europskim tržištima. Analitičari se nadaju kako će usporena ekonomska aktivnost trajati što kraće kako bi domaće gospodarstvo navrijeme vratilo zamah koji je imalo od 2021., a koji se očitovao u iznimnom rastu izvoza.
Reforme
Ono što unosi optimizam je činjenica da su predstavnici nove vlasti na državnoj razini, ali i partneri na federalnoj potpisali programski dokument u kojemu ekonomske reforme imaju značajno mjesto. Posebice se to odnosi na reformu fiskalnog sustava, kao i na one koje trebaju privući nove investicije.
Među njima su svakako reforme koje za cilj imaju smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica s namjerom kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada. Usporedno s tim najavljeno je i ubrzanje razvoja infrastrukture, kako prometne (dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u oblasti zračnog prometa i uvezanosti) tako i energetske.
