Prema podacima Središnje banke BiH za cijelu 2021. godinu iseljeništvo je obitelji i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka.
Ekonomist Marko Đogo kaže da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba čuditi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost.
Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerojatno premašiti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najviše tog novca
- kazao je Đogo.
On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje.
Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na naše ljude koji rade u inozemstvu, tako da će oni slati manje novca
- istaknuo je Đogo.
I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije deset godina, što je posljedica demografskih kretanja.
Sada se u inozemstvo sele čitave obitelji i prosto ne šalju novac više ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inozemstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje izdržavao obitelj
- naveo je Đogo.
Istaknuo je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da je i taj značaj sve manji.
U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inozemstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto, s obzirom na to da je BDP premašio 35 milijardi KM, a doznake teško da će, zaključno sa četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka
- zaključio je Đogo.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postupno da se oporavljaju.
Raniji podaci Središnje banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla, te da je tek 2017. uspjela dostići nivo iz 2007. godine, odnosno iseljeništvo je tada poslalo 2,51 milijardu KM.
