Iz udruga poljoprivrednika i potrošača upozoravaju da je u velikom broju trgovačkih centara u BiH na sceni prijevara potrošača, jer se uvozne robe sumnjive kvalitete prodaju pod deklaracijom domaćeg proizvoda. Ovim se, osim prijevare potrošača, vrši i veliki udar na domaću proizvodnju i poljoprivredu koja je ionako pala na niske grane zbog maćehinskog odnosa države prema seljacima. Ovakve pojave najčešće se mogu vidjeti na raznim akcijama koje priređuju trgovački lanci.
Predsjednik Udruženja za zaštitu interesa potrošača Mensud Lakota kaže da je bh. tržište preplavljeno takozvanim domaćim proizvodima, ali da se u biti samo radi o prepakiranoj robi iz Kine, Rusije, Turske, Mađarske, Južne Amerike… Lakota kaže da je, prema saznanjima i istraživanjima njihovog udruženja, na bh. tržištu u legalnim trgovinama 40 posto nelegalnih proizvoda s neispravnim deklaracijama ili nepoznatim podrijetlom.
Sumnjiva kvaliteta
I iz Saveza poljoprivrednih udruga ZHŽ-a i Federalnog udruženja Planinski stočar upozoravaju na pojavu mlade janjetine i mladog luka, koji se prodaju pod pečatom domaće proizvodnje. “Baš sada kada su farmeri izišli iz duge zime i kada su očekivali prve zarade od svojih proizvoda, trgovački lanci nude takozvanu mladu domaću janjetinu po cijenama ispod svakog zdravog razuma i ekonomskog dampinga cijena, jer je prodaja proizvoda po cijenama nižim od važeće u zemlji proizvođača”, kažu iz spomenutih udruženja. Upravo cijena, tvrdi Lakota, u velikom broju slučajeva treba biti opomena kupcima. Naime, prema Lakotinim riječima, najviše nepravilnosti se susreće kod mesnih i mliječnih proizvoda, ali su veoma česta prepakiranja robe iz refuze u pakovanja s domaćom deklaracijom i kod riže, graha ili krumpira. “Proizvodi iz Mađarske, Španjolske, Turske, Kine, Južne Amerike ili Rusije podmeću nam se pod domaći proizvod. U Sarajevu se stalno jede romanijski ili fojnički krumpir, a zna se da toliko krumpira nije moguće proizvesti u tim mjestima i da mi jedemo krumpir iz Mađarske, Španjolske ili Belgije”, kaže Lakota. On smatra da je u BiH zakazao nadzor nad tržištem od granice do police. “Naši trgovci su veoma hitri da uzmu proizvod znajući dobro da je taj proizvod manje kvalitetan od domaćeg. Sve što ne zadovoljava kvalitetu Europske unije, plasira se na naše tržište”, poručuje Lakota.
Propast proizvodnje
Prema Lakotinim riječima, inspekcija nije prava adresa za sprječavanje ovih nelegalnih radnji, jer se propusti vrše do ulaska proizvoda u trgovine, odnosno pri uvozu u zemlju. Ipak, udruge poljoprivrednika pozivaju županijske i federalne inspekcije da utvrde podrijetlo i kakvoću koju nose oznake “domaće”. Spomenuta udruženja nisu protiv akcija u trgovačkim lancima, ali su protiv oznake “domaća proizvodnja” na onim proizvodima koji nisu niti mogu biti po toj cijeni proizvedeni u domaćem uzgoju. Mišljenja su da se ovo radi svjesno kako bi se u potpunosti ugasila i onako skromna domaća proizvodnja, što oni neće mirno promatrati i dopustiti da ih strani trgovački uvoznički lobiji unište u potpunosti, te će, ako se ovo nastavi, poduzeti sve zakonom dopuštene mjere.
Problem mnogo veći
Prema Lakotinim riječima, vrh piramide koja bi mogla riješiti ovaj problem je kvalitetna strategija kojom bi se reguliralo tržište. On napominje da inspekcije ne mogu mnogo uraditi na ovom slučaju jer je tržište otvoreno i jer proizvod može doći u BiH sa svakog dijela svijeta. On kaže da je kasno da se proizvodi kontroliraju kada dođu u trgovine. “Glavni problem je u uvozu i plasmanu proizvoda. Imali smo stotine ovakvih slučajeva i ovo je rasprostranjen problem”, kaže Lakota. On upozorava da se uskoro mora iznaći rješenje za nelegalno tržište, jer će u suprotnom najviše stradati potrošači i domaći proizvođači koji gube novac zbog jeftinih proizvoda iz uvoza koji se prodaju kao domaći.
