Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

BiH uvezla 35 milijuna kilograma goveđeg mesa i 161 milijun kg vode

ljubuski.info

Više od 35 milijuna kilograma goveđeg mesa ili 161 milijun kilograma vode koji su tijekom protekle godine uvezeni u Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije proizvoda, paradigma su bilance vanjskotrgovinske razmjene koju karakterizira iznimno visok deficit, a posebno zabrinjava količinski i vrijednosno izražen uvoz proizvoda za koje postoji mogućnost proizvodnje unutar BiH.

Trgovinski deficit

Podsjećamo, vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijarde KM, što je manje za 1,20 milijardi KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijarde KM, što je manje za 875,60 milijuna KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu prije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.

Uvidom u pregled vodećih uvoznih tarifa, a na prvom mjestu su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala kojih smo u protekloj godini uvezli u količini od milijardu i 497 milijuna kilograma i što je koštalo 2 milijarde i 445 milijuna maraka.

Količinski gledano, drugo mjesto čine kameni ugljen; briketi i slična kruta goriva od kamenog ugljena, i to s ostvarenim uvozom od nešto malo više od milijardu kilograma i u vrijednosti od oko 590 milijuna maraka. Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici s uvezenom količinom od 254 milijuna kilograma su na trećoj poziciji, a za istu količinu plaćeno je oko 258 milijuna maraka. I dok je za navedene tri kategorije proizvoda sasvim logično i je moguće primijetiti i visoke iznose uvezenih ostalih poljoprivrednih proizvoda razumno utvrditi opravdanost uvoza jer unutar zemlje ne postoje dovoljni potencijali za proizvodnju istih, neke tarife, koje mogu biti značajan segment proizvodnje i za koje ne postoji takva potreba, otvaraju prostor za raspravu.

Jedna od tarifa je i voda; pa iako BiH obiluje iznimnim brojem izvora pitke vode, koje su zasigurno svojom kvalitetom među najčišćima u Europi, a možda i šire, u zemlju je u protekloj godini uvezeno oko 161 milijun kilograma vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromom.

Podsjećamo, vrijednost izvoza iz BiH u 2023. iznosi 17,2 milijarde KM, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijarde KM

Vrijednost uvezenih žitarica, zrnja, bilja, njihovih proizvoda i drugih proizvoda protekle godine bila je 953,918.471 konvertibilnu marku

Također, u BiH je lani uvezeno voća, povrća i njihovih proizvoda u vrijednosti od 592,990.921 marku, vidljivo je iz analize

Drugi reprezentativan primjer je uvoz mesa, i to goveđeg, a koji je u protekloj godini dosegnuo količinu od 35,7 milijuna kilograma u vrijednosti od 303,1 milijun maraka. Brojka je još upečatljivija kada se pogledaju potencijali za razvoj stočarske proizvodnje u BiH, a čiji su znatni dijelovi pašnjaci, i to oko četvrtina ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

U strateškom planu ruralnog razvoja BiH podsjeća se kako u BiH postoje značajne površine prirodnih livada i pašnjaka (1,05 milijuna ha). Ovaj resurs je u funkciji stočarstva i nedovoljno je iskorišten. Ako se ovom pridodaju i zasijane livade, dobije se podatak da u BiH ima oko 2,3 ha livada i pašnjaka po jednom uvjetnom grlu stoke.

S obzirom na to da je došlo do širenja livada i pašnjaka nauštrb obradivih površina i istodobnog smanjenja broja stoke i udjela kabaste stočne hrane u njezinoj prehrani, sve veće površine prirodnih livada i pašnjaka ne koriste se produktivno u funkciji stočarske proizvodnje, a iz krajnosti da one mogu biti preopterećene prečestim košenjem i ispašom došlo se u drugu krajnost da se sve više tih površina zapušta.

Uvoz hrane

Osim uvoza mesa, u BiH je moguće primijetiti i visoke iznose uvezenih ostalih poljoprivrednih proizvoda, a među njima su žitarice, zrnje, bilje, njihovi proizvodi i drugi proizvodi mlinske industrije kojih smo protekle godine uvezli u vrijednosti od 953,918.471 konvertibilnu marku.

Također, u BiH je lani uvezeno voća, povrća i njihovih proizvoda u vrijednosti od 592,990.921 marku, dok je ukupna vrijednost svih vrsta proizvoda životinjskog podrijetla (meso, ribe i mlijeko) dosegnula iznos od jedne milijarde i 73 milijuna maraka. U kontekstu početka ove godine primjetno je smanjenje vrijednosti izvoza, a rast vrijednosti uvoza.

U razdoblju siječanj -veljača 2024. vrijednost izvoza iznosi 2,6 mlrd. KM, što je smanjenje za 373,2 milijuna KM ili 12,65%. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,35 mlrd. KM, što je više za 257,3 milijuna KM ili 6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari