Krajem rujna na Jahorini je održana treća edukativna radionica za oko 60 predstavnika nadzornih institucija, koja je uputila na izazove "crnog tržišta" duhana u Bosni i Hercegovini. Unatoč aktivnim naporima državnih agencija poput SIPA-e, Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) i Granične policije BiH, nezakonita trgovina duhanskim proizvodima ostaje ozbiljan problem. Ključni čimbenici koji doprinose ovom fenomenu uključuju nedostatak koordinacije između entiteta i nadležnih institucija, kao i potrebu za preciznijim zakonodavnim mjerama.
Edukacija kao ključ za borbu protiv nezakonite trgovine
Edukativna radionica održana na Jahorini okupila je predstavnike raznih agencija u cilju boljeg razumijevanja izazova "crnog tržišta" i osnaživanja njihovih napora u suzbijanju nezakonite trgovine duhanom. Ova edukacija ključna je za usklađivanje strategija i bolje razumijevanje složenosti problema.
Istraživanje agencije Ipsos iz 2023. godine pokazalo je da nezakonita potrošnja duhanskih proizvoda u BiH čini 35% ukupne potrošnje. Povećanje broja nezakonitih cigareta zabilježeno je sa četiri puta većim volumenom u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su te cigarete najčešće označene markicama s Kosova ili potpuno bez poreznih markica. Prosječna cijena nezakonitih cigareta sada iznosi 4,30 KM, približavajući se cijeni zakonitih proizvoda.
Kada je riječ o rezanom duhanu, čak 97% potrošača rezanog duhana kupuje taj proizvod na "crnom tržištu", često na tržnicama i internetu. Procijenjeno je da je u 2023. godini nezakonita potrošnja rezanog duhana iznosila 2019 tona, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje veća nego prethodnih godina.
Nove kategorije proizvoda kao alternativa
Na radionici su sudionicima predstavljene i nove kategorije duhanskih i nikotinskih proizvoda, poput e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. Ovi proizvodi postaju sve popularniji među pušačima jer nude potencijalno manje štetnu alternativu tradicionalnom pušenju. Posebno je istaknuta razlika između snusa, koji je zabranjen u većini zemalja EU-a, uključujući BiH, osim u Švedskoj, i nikotinskih vrećica koje ne sadrže duhan. Nikotinske vrećice smatraju se proizvodima smanjene štetnosti i mogle bi imati važnu ulogu u strategijama za prestanak pušenja.
Strategije smanjenja štete od duhana koje provode neke zemlje pokazale su se uspješnima u smanjenju broja pušača cigareta. Primjer Švedske, gdje je stopa pušača smanjena na 5%, istaknut je kao uspješan model koji koristi proizvode bez sagorijevanja kao sredstvo za smanjenje štetnosti.
Osim Švedske, države poput Velike Britanije, Francuske, SAD-a, Novog Zelanda i Japana također su ugradile ove proizvode u svoje zdravstvene strategije, čime potiču prelazak pušača na alternative bez sagorijevanja.
Potreba za koordinacijom i zakonodavnim prilagodbama
Edukacije poput ove održane na Jahorini ključne su za osiguranje da nadležne institucije mogu učinkovito koordinirati napore u borbi protiv "crnog tržišta". Sudionici su se složili da su preciznije zakonske mjere i regulative nužne za suzbijanje nezakonite trgovine, kao i prilagodba zakonodavstva novim proizvodima koji mogu igrati značajnu ulogu u borbi protiv pušenja.
Osim ekonomskih i zdravstvenih izazova, nezakonita trgovina duhanskim proizvodima ima i značajne društvene implikacije jer pogoduje kriminalnim mrežama i doprinosi gubitku državnih prihoda.
Ova nezakonita aktivnost negativno utječe na socijalni i ekonomski aspekt života u BiH te zahtijeva dodatnu pozornost.
Na kraju, sudionici su istaknuli da redovito pružanje edukacije i razmjena iskustava između nadležnih institucija predstavljaju ključne korake za uspješno suočavanje sa svim aspektima ovog složenog problema.
