Haaško tužiteljstvo sutra započinje s dodatnim iznošenjem završnih riječi protiv šestorice optuženih dužnosnika HVO-a i Herceg Bosne i to u trajanju od tri sata, iako je svojih 15 sati već potrošilo na ponavljanje navoda iz optužnice o udruženom zločinačkom pothvat čiji je cilj bio pripojenje dijelova BiH Hrvatskoj.
Sud je, unatoč oštrom protivljenju timova obrane šestorice optuženih dužnosnika, odlučio izići u susret Tužiteljstvu koje sada tvrdi kako nije imalo dovoljno vremena za sve navode iz završnog podneska.
Naime, prošli tjedan, upravo kada su svi pomislili da je najduži proces u povijesti Tribunala završen, Sud je odlučio uvažiti primjedbe tužitelja Kennetha Scotta kako je imao premalo vremena te kako se sada mora osvrnuti na neke teze koje je iznijela obrana. Time je ovaj najduži proces dodatno produžen, a uzevši u obzir da se nitko ne osuđuje niti prognozirati kada bi moglo doći do presude, što je i razumljivo s obzirom na količinu materijala i 240 godina zatvora koliko traži Tužiteljstvo, stanje zaista nije zahvalno.
Nema reakcija
Međutim, više od svega treba upozoriti na gotovo pa potpunu nezainteresiranost hrvatskih političkih predstavnika, ali i dijela nevladinog sektora koji se tobože prikazuje u svjetlu zaštitnika hrvatskih nacionalnih interesa, za proces koji se vodi u Haagu. Činjenica je kako se hrvatsku šestorku, koja još od 2004. godine leži u haaškim tamnicama, sjete samo u vrijeme predizborne kampanje, ili pak onda kada je potrebno skupiti dodatne političke bodove, a isto se moglo vidjeti, odnosno čuti, u studenome prošle godine na obilježavanju dana Herceg Bosne, kada je šestorka ipak spomenuta u jednoj rečenici.
U međuvremenu, dok su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić i ostali preko svojih odvjetnika godinama branili ne samo sebe, nego i cijelu Herceg Bosnu, HVO, a samim tim i velik broj Hrvata u BiH, reakcija ili nije bilo, ili su pak dolazile iz usta niže rangiranih političkih predstavnika. Razumljivo je kako je nezahvalno komentirati sudski proces koji nije okončan, no optužbe koje su se sručile na Praljka, Prlića i ostale zaista su do sada trebale izazvati zvono za uzbunu u vodećim hrvatskim strankama u BiH. Jer optužnica, za one koji to ne znaju, ne samo da okrivljuje šestorku, nego HVO i HZ HB prikazuje u svjetlu zločinačkih organizacija čiji je cilj bio stvaranje etnički čistih prostora te napokon i njihovo odvajanje od BiH.
Fotelje važnije
Naime, u uvodnom dijelu optužnice jasno stoji kako je, počevši od 18. studenoga 1991., više osoba pokrenulo i sudjelovalo u udruženom zločinačkom pothvatu. Osim Franje Tuđmana, Gojka Šuška, šestorke, te niza drugih poznatih osoba iz RH i BiH, u optužnici su navedeni i članovi rukovodstva i tijela vlasti Herceg Bosne/HVO-a, uključujući razne dužnosnike i članove vlade i političkih struktura Herceg Bosne/HVO-a na svim razinama. Tu su i razni časnici i pripadnici oružanih snaga Herceg Bosne/HVO-a, razni pripadnici policije, sigurnosnih i obavještajnih službi Hrvatske, te druge poznate i nepoznate osobe. Prema Tužiteljstvu, iako nije svaki pripadnik HVO-a bio dio udruženog zločinačkog pothvata, Herceg Bosna, HVO su bili ključne strukture i instrumenti udruženog zločinačkog pothvata.
Ovakav karakter optužnice trebao bi, ako ništa, potaknuti naše političke i nevladine predstavnike da se barem s vremena na vrijeme pojave u medijima i kažu nešto za ljude koji su u Haagu već sedam godina. No, valjda je ipak važnije kroz borbu za "vitalne nacionalne interese" ostvariti što bolje pozicije, odnosno fotelje.
Uloga Hrvatske
Posebno je zanimljivo kako i državni vrh Hrvatske nije uspio reagirati na pravi način u vrijeme kad se optužnica prvi put objavila. No sada, kada je proces gotovo pa okončan, i kada se jasno čuju riječi Tužiteljstva koje krivi i dio državnog vrha RH za agresiju na BiH, javila se prilika da politički predstavnici RH daju svoje mišljenje.
