Teška ekonomska situacija, financijska kriza koja i dalje ne popušta, kao i kroničan manjak sredstava kod privatnih, ali i javnih poduzeća s područja Hercegovine dovode do situacije da je upitno daljnje puno financiranje rada institucija Hrvatskog narodnog sabora.
Iako se na 4. zasjedanju HNS-a u Mostaru 19. travnja u Mostaru odlučilo punim koracima krenuti u osnivanje novih institucija kojima bi koordiniralo Glavno vijeće kao ključno izvršno, političko i koordinirajuće tijelo Hrvatskog narodnog sabora, dinamika aktivnosti ne ide planiranim tijekom upravo zbog manjka financijskih sredstava.
Novčani problemi
Bez obzira što su mnogi gospodarstvenici s područja Hercegovine, ali i drugih dijelova BiH naseljenih Hrvatima podržali rad HNS-a te Glavnog vijeća i svega onoga što bi to tijelo trebalo činiti u idućem razdoblju, suočeni s vlastitim problemima koji se ogledaju u lošoj poslovnoj klimi i manjku sredstava za svoje normalno poslovanje, čini se kako će smanjiti ukupna sredstva usmjerena ka HNS-u.
A upravo su ta financijska sredstva ključna za rad Glavnog vijeća koje ima kompliciranu zadaću ostvarivanja jače međužupanijske, odnosno međuopćinske suradnje, a ne treba zaboraviti kako ovo tijelo ima namjeru u skoro vrijeme donijeti strategije koja bi obuhvaćala različita područja djelovanja - sve s ciljem jačanja pozicije Hrvata u BiH, ali i svijetu. Tu je i činjenica da HNS, odnosno Glavno vijeće, namjerava jačati i diplomatske aktivnosti kao i lobiranje na međunarodnoj razini, što također košta.
Istodobno, Hrvatski narodni sabor, baš poput Hrvatske zajednice Herceg Bosne, izrazio je namjeru ulagati trud i novac u razvoj kulturnih i medijskih sadržaja, kao i socijalnu djelatnost što je dodatni argument da će za puni kapacitet rada ove institucije trebati više sredstava nego je prvotno bilo planirano, no pitanje je kako taj novac namaknuti.
Uzme li se u obzir kako se djelomična politička samostalnost od federalnih vlasti kroz rad Hrvatskog narodnog sabora ne može tek tako jednostavno preslikati na financijskom planu, situacija postaje jasnija.
Drugim riječima, porez se i dalje plaća federalnim tijelima, tako da i kod privatnih gospodarstvenika postoji strah da bi mogli postati meta federalnih inspektora ukoliko naprave potez koji se novoj vlasti neće svidjeti.
Upitne aktivnosti
Privatnog novca je malo, no što je s onim javnim? Čistke u javnim poduzećima koje su očito započele i u Hercegovini onemogućit će priljev sredstava s kojima se u drukčijoj situaciji možda i mogao napraviti veći iskorak.
Stoga se opravdano postavlja pitanje hoće li zaista HNS, kako je to najavljeno, uspjeti realizirati neke od svojih ključnih aktivnosti u idućem razdoblju ili će, pak, životariti do nekog novog političkog trenutka. Te aktivnosti, pogotovo one koje se tiču Glavnog vijeća, zaista su brojne.
Naime, ovo ključno tijelo HNS-a trebalo bi se sastojati od desetak odjela i koji bi trebali imati koordinirajuću političku ulogu većinskih hrvatskih područja i dijelova gdje su Hrvati u manjini. Primjerice, predviđeno je kako će Glavno vijeće imati odjele za znanost, obrazovanje, gospodarstvo, sport i medije, kao i financijska pitanja.
Što su zadaci
Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine je političko, izvršno i koordinacijsko tijelo, odnosno ključna institucija unutar HNS-a.
Glavno vijeće bi, prema usvojenoj odluci, trebalo davati smjernice i utvrđivati politiku o svim pitanjima u vezi s vitalnim nacionalnim interesima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te koordinirati i usklađivati međužupanijsko i međuopćinsko djelovanje i postupanje po pitanjima od zajedničkog interesa za općine i županije.
Glavno vijeće utemeljuje sukladno iskazanim i definiranim potrebama odgovarajući broj odjela koji će biti zaduženi za određene oblasti političkog, kulturnog i gospodarskog života hrvatskog naroda.
