Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

Ljubuški je naš novi stari dobri i topli dom

Njihova životna i iseljenička priča jedna je od više tisuća hrvatskih iseljeničkih i emigrantskih priča. Počela je pred Božić 1965. kada je Ante Čuvalo, rođen 1944. u Proboju, napustio svoj rodni kraj i otisnuo se ilegalno preko granice u nepoznati svijet u potrazi za boljim i dostojanstvenijim životom.

Kao sjemeništarac pohađao je Gimnaziju u Zadru i Dubrovniku, potom je poslan u vojsku u Srbiju i nakon odsluženja zatražio putovnicu da bi išao vani. Nisu mu je dali i on je, zavaravši dva vojnika i psa vučjaka, ilegalno preko granice dospio u Trst.

Dani uzbuđenja

"Od psa me spasio papar, a od vojnika brze noge. Bila su to dva dana puna uzbuđenja i napora, ali bilo se mlado i odlučno. U logoru u Trstu sam bio sedam mjeseci i onda stigao u Ameriku. Nakon nekog vremena studirao sam filozofske i teološke studije, a potom i povijesne znanosti na nekoliko mjesta. Doktorirao sam povijest na Ohio State University u gradu Columbusu. To je glavni grad države Ohio i nedavno je tamo ustoličen Hrvat John Kasich za guvernera države. Poznajem ga još iz "onih dana". Bio je kongresnik, a ja sam kod njega dolazio radi hrvatskih interesa. On je treća generacija i najviše se sjećao bakine štrudle od jabuka. Pomogao sam mu da malo bolje upozna hrvatske prilike" - prisjeća se, pričajući vedro uz osmijehe i dosjetke, u svom novom Ijubuškom domu prof. dr. sc. Ante Čuvalo.

Život je išao svojim pravcem, a njegov životni put su usmjerile dvije glavne odrednice: politički emigrant i akademski građanin.

Predavao je nekoliko gdina na državnom sveučilištu u Ohiju, a potom 20 godina na Jollet Collegeu u blizini Chicaga povijest zapudne civilizacije, modernu rusku, odnosno sovjetsku povijest, povijest Bliskog' istoka i kolokvije o nacionalizmu. Objavio je, uglavnom na engleskom jeziku, vise članaka i četiri knjige, a sve se odnosilo na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Više godina bio je tajnik i predsjednik Udruge za hrvatske studije i urednik njezina glasila, potpredsjednik je Hrvatske akademije u Americi, član Američke slavističke udruge...

Sedamdesetih godina, od Hrvata diljem svijeta, tri puta je biran u Sabor Hrvatskog narodnog vijeća.

"Bio sam politički emigrant, a ne iseljenik i to je zacrtalo moje djelovanje u Americi. Na jednoj strani radio sam s bližim i daljim suradnicima i istomišljenicima na okupljanju nas samih i jačanju hrvatskih snaga na svim poljima, a na drugoj - radili smo tako da čuvari jugoslavenske države i režima nisu baš mogli spavati u miru. Bila je to ona poznata taktika "buhe na psu". "Ubadali" smo ih koliko smo mogli, a što su se više češali, to im je svrab bio veći. Okupljao sam hrvatske stručnjake i one koji se bave hrvatskim temama, da bi iznosili pred znanstvenu javnost ono što se vrlo često nije smjelo u bivšoj državi. Međutim, nije bilo lako biti Hrvat i ljubitelj slobode ni u Americi."

Američka vanjska politika bila je projugoslavenska, radi svojih interesa, a to je utjecalo i na sveučilišnu nastavu, na "podobnost" profesora, na izdavaštvo... Ali, nije se smjelo sjesti i plakati nego raditi" - kaže nam prof. Ante Čuvalo.

Pišu knjige, prevode...

Supruga Ikica, rođena Rosandić, je ličko-slavonskih korijena. Rođena je u Italiji, odrasla u Argentini, živjela u Americi. Profesorica je engleskog i španjolskog jezika, magistrirala na John Carroll Universitv, predavala jedno vrijeme na OSU, Columbus State University, a najdulje, 20 godina, na South Suburban Collegeu u blizini Chicaga. Dosta se bavila prevođenjem, a napisala je na engleskom i hrvatskom jeziku knjigu o Gospi guadalupskoj. Imaju troje djece.

Dvoje su oni rodili, sina Mimu, živi i radi u SAD-u, i Anđu koja se prošlog ljeta udala za dečka iz Polače i žive u Zadru.Treće dijete, Stipu, prije pet godina usvojili su iz Stadlerova dječjeg doma Egipat u Sarajevu, doma za djecu bez roditeljske skrbi, koji drže časne sestre Služavke Malog Isusa. Stipo živi s njima u Ljubuškom gdje pohađa Osnovnu školu.

"Povratak u domovinu nekoć nam je bio san, a onda se to pretvorilo u stvarnost. Prvi put smo bili tijekom rata pa smo počeli dolaziti preko cijelog ljeta, a onda smo napravili kuću na otoku Pašmanu i tamo provodili ljetne školske odmore. Došao je trenutak kad smo osjetili da je vrijeme "poći doma". Bilo je pitanje gdje ćemo se "usidriti" i Ljubuški bijaše naš izbor. Mislili smo da ćemo, možda, biti od veće koristi u manjem mjestu nego u većem gradu. Vratili smo se prije nešto više od godinu i pol, sagradili smo kuću, u veoma je mirnom kutku, a blizu svega, uključujući i Stipinu školu. Imamo divne susjede i ljudski odnosi ovdje su puno drukčiji, normalniji nego u Americi. A klima, da i ne govorim. Oboje imamo svoj ured, računala, internet, podosta knjiga i uživamo radeći ono što smo i dosad radili, tj. pišemo knjige, prevodimo, samo što sada ne moramo ići na redoviti posao. Ljubuški je naš novi stari dobri i topli dom" - govore nam zadovoljno Ikica i Ante Čuvalo.

Što možete poručiti Hrvatima u iseljenišvu?

"Mnoge poznajem i mogu im reći da smo dobro i da je lijepo biti kući. Dosta je bilo i tuđine. Znamo da mnogi ne mogu ili nsiu spremni spakirati se i natrag, razlozi su različiti, ali, preporučamo svima da ovdje kupe kuću ili barem stan na moru. Da ulažu, neće izgubiti. Da mogu doći i ostati ovdje više mjeseci, uživati u svom domu, a ne biti nečiji gost. Drugo, time će omogućiti svojoj djeci i unučadi da i oni redovito počnu dolaziti u rodni kraj svojih roditelja, upoznati rodbinu, naučiti jezik i osjećati se kao doma. Neka i oni puste svoje korijenje barem malo u ovoj zemlji koja nam je draga i sveta - kaže prof. Ante Čuvalo.

Ivan Kaleb [ Večernji list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari