Cijela priča oko projekta čišćenja kasetnog streljiva u BiH počela je unatrag nekoliko godina kada se Norveška kao država aktivno uključila i potencirala zabranu uporabe kasetnog streljiva.
Nakon toga je uslijedilo potpisivanje konvencije o spomenutoj zabrani, a među potpisnicama je i BiH, koja je sporazum parafirala 2010.
Sumnjive površine
Početkom prošle godine Norveška narodna pomoć je krenula u generalno izviđanje terena, gdje su se sakupile informacije o prisutnosti kasetnog streljiva u BiH.
Prema riječima Brace Pandurevića, projekt koordinatora ispred Norveške narodne pomoći, prikupljeni podaci su bili šokantni jer do sada nije postojala predodžba o tome koliko ovakvog streljiva ima, a osim toga do sada je naglasak uvijek bio na minama, odnosno na razminiranju.
Prva lokacija gdje se provodi ovaj projekt je općina Ljubuški, točnije Crveni Grm, gdje je do sada pronađeno i uništeno pet komada ovog streljiva.
"Ovaj pilot projekt se prvo provodi na području ljubuške općine, u kojoj su na tri lokacije pronađene sumnjive površine, te se zbog toga Ljubuški smatra najugroženijom općinom u Hercegovini. Nakon Ljubuškog, cijeli tim preseljava se na područje Bosanske Krupe i Bihaća, a ponovni povratak u Hercegovinu se očekuje krajem godine kada će se isti projekt provoditi na području općina Široki Brijeg i Čitluk", objasnio je Pandurević, dodajući kako osim Crvenog Grma, gdje se pod sumnjivom površinom nalazi oko 120.000 metara četvornih, postoje još dvije lokacije, točnije Prolog Semi i Prolog Zidine, s ukupno 112.000 metara četvornih sumnjive površine.
Kontakt sa stanovništvom
Pandurević objašnjava kako je zapravo riječ o bombama koje u sebi nose više kasetnih bombica. Na ovoj lokaciji u Crvenom Grmu se nalaze kasetne bombe koje su se koristile za uništavanje oklopnih sredstava i žive sile. Riječ je o opasnom oružju, budući da ima jako osjetljiv upaljački mehanizam, uslijed čije aktivacije dolazi do velike eksplozije. Nadalje, Pandurević ističe kako su u stalnom kontaktu s predstavnicima civilne zaštite i mjesnih zajednica, i stanovništvom, te svakodnevno primaju nove informacije.
"Iskoristit ću i ovu prigodu pozvati stanovništvo da, ukoliko znaju za neku lokaciju ili informaciju koja bi nama bila od koristi, jave Općinskom centru civilne zaštite ili ovdje nama na terenu, kako bismo što temeljitije odradili svoj posao", kazao je Pandurević, naglašavajući kako cijeli tim čine profesionalni operateri sa svom potrebnom opremom i pratećim osobljem.
Za kraj kažimo kako je Norveška narodna pomoć u BiH prisutna još od 1996. kada se počela aktivno baviti razminiranjem kao i uklanjanjem ostalih minsko-eksplozivnih sredstava u svim općinama BiH.
