Ušli smo u izbornu godinu i lagano se priprema teren za izbore u listopadu. Dogovaraju se postizborne koalicije u okviru HNS-a, Platforme, govori se o rekonstrukcijama vlada,
ali ono što je najzanimljivije nagovještava se mogućnost pojave većeg broja nestranačkih lista u više hercegovačkih općina i gradova.
Ako sagledamo stanje u općinama ZHŽ, vidljivo je da pored nekih razlika, da u sve 4 općine postoji ista srž problema. Problemi se odnose na preveliku i neracionalnu potrošnju administracije, korupciju, nepotizam, loše stanja društvene i komunalne infrastrukture, nepostojanje vizije i odsustvo strateškog djelovanja u cilju ukupnog razvoja i sl.
Akumulirano nezadovoljstvo građana, sudeći po stidljivim najavama, mogle bi ići u smjeru formiranja nestranačkih lista, koje bi pokušale osvojiti vlast i unaprijediti postojeće stanje. Svježa iskustva pobjede nestranačkih lista imamo u Dalmaciji, od kojih su neke pozitivne (Primošten-Stipe Petrina, Hvar-Pjerino Bebić), a neke su negativne (Split - Kerum).
Autoru ovog teksta je osobno najzanimljiviji slučaj Primoštena gdje je nakon godina pustošenja lokalni HDZ doveo Primošten do financijskog kolapsa i blokade računa. Skupina lokalnih nestranačkih ljudi na čelu s kontroverznim Stipom Petrinom (to je onaj sa sloganom za protekle izbore "Isto sr.anje dugo pakovanje"o.p.a) izlazi s listom i osvaja samostalnu vlast. Državni ured za reviziju je 2001. godine je predložio ukidanje Općine Primošten jer je bila u bankrotu, uništena i prezadužena (koja slučajnost i kod nas ima općina u sličnoj situaciji J). Vrijednost imovine-nula kuna, zgrada općine otuđena od banke, djelatnici općine bez plaće osam mjeseci, a ostali korisnici proračuna dvije godine. Danas je situacija neusporedivo bolja: Primošten ima najbolju i najefikasniju općinsku upravu u Hrvatskoj, povećali su imovinu općine i ona sada iznosi preko 100 milijuna kuna, osamdeset posto sredstava proračuna ulaže se u kapitalne objekte, a općinska vlast i dalje obnaša sve svoje funkcije volonterski !!
U daljnjem tekstu smo dali nekoliko razloga zašto bi bilo dobra pojava i uspjeh nestranačkih lista na lokalnim izborima:
- Povećao bi se stupanj demokratizacije i podigli standardi političkog nadmetanja.Drugim riječima težište političke borbe bi se prebacilo na nadmetanje rješenjima, idejama, programima i ugledu pojedinca. Ove promjene bi moglo dovesti do napuštanja "komunističkog načina rada" naših političara po kojima "onaj tko nije za – znači protiv je i treba ga zgazit', proglasit komunjarom, izdajnikom, lopovom, pederom i ostalim epitetima po potrebi".
- Mogućnost dolaska na vlast mlađe i obrazovanije generacije, politički nekompromitiranih sa vizijom i željom za promjene. U svim strankama se manje-više godinama vrte jedni te isti ljudi, dok se, uvjetno rečeno, izvan politike nalazi gomila pametnih i sposobnih ljudi koji su razočarani stanjem oko njih.
- Stvorila bi se ozbiljna alternativa postojećim strankama. Naime, do sada smo uvijek ako smo željeli promijeniti stvari nabolje glasovali PROTIV, a dokazalo se nažalost da su svi isti jer je cilj stranaka uhljebljenje svojih kadrova te što duži ostanak na vlasti. Na postojećoj političkoj sceni u ZHŽ ne postoji način da glasači "kazne" nerad "onih" jer bi dolaskom "ovih" opet sve bilo isto (dokaz prošla vlast u ŽZH). Ne izlaskom na izbore praktično prešutno podržavamo postojeće stanje.
- Građani bi dobili nadu da će se netko napokon obračunati s nagomilanim korupcijskim i kriminalnim aferama koje se vežu za protekle vlasti. Naivno bi bilo očekivati da neki načelnik iz npr. HDZ-a raspetljava kriminal nekih svojih stranačkih prethodnika (bez obzira koliko moralan bio i imao volje za to) jer će ga "partijska disciplina" brzo ušutkati. Znači rješenje je jedino – drastična smjena generacija i ljudi u općinskim strukturama.
- Smiješno je govoriti o ideologijama stranaka na lokalnoj razini. Ideološke razlike su u 21.stoljeću nestale pa umjesto isprazne priče o "ustašama i partizanima" naglasak treba na rješavanju komunalne, društvene infrastrukture, unaprjeđenju gospodarstva, turizma i sl.
- Proširuje se koalicijski potencijal i izbjegava se "pat" pozicija u formiranju vlasti (kakva je npr. u Općinskom vijeću u Grudama). Naime, nestranačke liste bi u slučaju da ostvare značajniji rezultat bile "najpoželjniji koalicijski partner za formiranje vlasti" jer nemaju ideoloških barijera i na istoj su distanci i od ljevice i desnice.
Ostaje vidjeti hoće li do ovih promjena doći, a to će ovisiti o stupnju građanske samosvijesti, aktivizma, volje i sl.
Promjene u današnjem društvu zahtijevaju smanjenje egoizma, konzumerizma i hedonizma kao načina života današnjeg čovjeka, te povećanje solidarnosti, empatije, znoja, rada i žrtve (mnogima danas nepoznata riječi).
