Izlaganjem profesora zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Ive Pranjkovića o jeziku Hrvata u BiH, jučer je u Zagrebu počeo Međunarodni suradni skup "Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas".
Prof. Pranjković je, govoreći o dijalektnoj situaciji nekad i danas, istaknuo kako se može govoriti o trima razdobljima u razvoju književnoga jezika te dodao kako prvo razdoblje traje od 11. do 16. stoljeća, drugo od 16. do 18., a treće ono tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.
"Za prvo su razdoblje karakteristični brojni natpisi i zapisi, administrativno-pravni spisi te djela namijenjena crkvenoj uporabi, rekao je dodavši kako drugo razdoblje obilježuje pokret katoličke obnove te franjevačka djelatnost, koji između ostaloga pišu nabožna djela, ljetopise, povijesne spise i latinske gramatike."
Podsjetio je kako treće razdoblje obilježuje Ilirski pokret te napomenuo, kad je riječ o BiH i svojevrsna simbioza između starije franjevačke književnosti i pučkoga usmenog stvaralaštva.
Ocijenio je kako je taj razvoj narušila austrougarska jezična politika te podsjetio na snažnu unitarizaciju jezika tijekom prve i druge Jugoslavije.
Profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilšta u Splitu Miroslav Palameta u izlaganju "Lingua Illyrica od XVII. do XIX. stoljeća" podsjetio je na jasno definiran pojam Ilirika kao prostor starih kraljevstava Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u kojem živi ilirski narod koji govori ilirskim jezikom.
To je određenje, kako smatra prof. Palameta u tadašnjem vremenu utjecalo na oblikovanje jezičnog koinea, koje se održavalo u neprekinutu kontinuitetu tijekom više od dva stoljeća.
"Upravo je ono anticipiralo suvremeni hrvatski standard", rekao je.
Palameta je obrazložio kako istoznačnice ilirski i slovinski jezik podrazumijevaju hrvatski jezik te naglasio kako hrvatski književnici iz BiH u 18. stoljeću sve više za nazive ilirski i slovinski rabe hrvatski jezik.
Profesor Sveučilišta u Zadru Josip Lisac je govorio o Brozovićevim istraživanjima jezika bosanskih franjevaca.
"Brozović se cio svoj znanstveni vijek bavio Bosnom i hrvatskim jezikom", rekao je podsjetivši kako je veliku pozornost posvećivao ulozi bosanskih franjevaca u povijesti hrvatskoga jezika te kulturnom životu u BiH uopće.
Napomenuo je kako je Brzović hrvatskom jeziku pristupao genetskolingvistički, sociolingvistički i tipološki te ocijenio kako je produbljeno razumijevao ulogu franjevaca u jezičnopovijesnim kretanjima.
