Lijekovi upakirani u zakon, HNŽ i ZHŽ protiv

Ono što je moralo biti urađeno prije pet godina dogodilo se tek sada – zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH usvoji su prekjučer Zakon o lijekovima.

U srpnju 2008. stupio je na snagu državni Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima i entiteti su bili dužni u roku od 90 dana uskladiti svoje propise. Tadašnje federalne vlasti su tu obvezu ostavile po strani. Kada je preuzeo dužnost federalnog premijera, Nermin Nikšić je među prioritete stavio veliko pospremanje u oblasti lijekova i Vlada je u listopadu prošle godine zadužila ministra zdravstva prof. dr. Rusmira Mesihovića pripremiti federalni zakon. On je to uradio i Zakon o lijekovima prekjučer je dobio zeleno svjetlo po skraćenom postupku i odmah će stupiti na snagu.

Dvije liste lijekova

Suglasnost na zakon dala su ministarstva zdravstva svih županije osim Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke s objašnjenjem da je ta oblast urađena državnim zakonom i uz potenciranje da entitetska resorna ministarstva imaju nadležnosti samo u određivanju maksimalne i minimalne maloprodajne marže. Njima je kasnije iz Federalnog ministarstva zdravstva objašnjeno da državni propisi naređuju donošenje entitetskih zakona, stručno su im protumačene i nove odredbe, ali su, svejedno, ostali protiv donošenja federalnog Zakona o lijekovima.

Što donosi zakon koji je usvojen bez obzira na protivljenje dvije županije? Prije svega, uvodi se red, uređuje promet lijekovima i medicinskim sredstvima, a građanima se osigurava da uvijek na raspolaganju imaju kvalitetne, sigurne, provjerene i ekonomične lijekove.

Nakon pet godina, napokon će se zakonom regulirati cijela ova oblast i time će se zatvoriti dosadašnji golemi prazni prostor u kojem je bilo svega i svačega. Nije bilo druge nego zastupnicima Parlamenta FBiH predložiti da se zakon usvoji po skraćenom postupku, a oni su prepoznali njegovu važnost. Posebno je značajno da se ovim zakonom osiguravaju sigurni izvori financiranja nabave lijekova na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, kaže federalni ministar zdravstva prof. dr. Rusmir Mesihović.

Zakonom je utvrđena obveza da se osiguraju zalihe esencijalnih lijekova potrebnih za redovitu jednomjesečnu potrošnju. Također, Vlada FBiH je obvezna na prijedlog federalnog ministra zdravstva utvrđivati dvije liste lijekova – onu iz obveznog zdravstvenog osiguranja i onu za bolničku zdravstvenu zaštitu. Lista lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja sadrži i njihove cijene i one će se ubuduće redovito usklađivati s maksimalnim državnim cijenama. Inače, na listi mogu biti samo zaštićeni lijekovi, dakle oni koji su prošli sve provjere, uključujući i domaće lijekove koji moraju imati sve potrebne dokaze o kvaliteti, a na osnovi europskih standarda.

Obavezna izvješća o potrošnji

"Bez elementarne domaće proizvodnje lijekova realni su rizici da strani proizvođači opskrbu uvjetuju visokim cijenama, čak da u nekim prilikama uskraćuju isporuke. Većina zemalja u okruženju ima neusporedivo viši stupanj poticanja i zaštite domaće proizvodnje. Primjerice, u Srbiji strani lijekovi mogu biti uvršteni na esencijalnu listu samo pod uvjetom da nema domaćih u dovoljnim količinama. Jasno je da domaći lijekovi moraju ispunjavati sve uvjete, prije svega, kvalitetu", objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva.

Zanimljivo je da novi zakon odobrava interventni uvoz lijekova i to je u nadležnosti federalnog ministra zdravstva. To je dopušteno u slučaju da visoka cijena na domaćem tržištu otežava normalnu opskrbu građana ili da su zbog cijene lijekovi nedostupni većini građana. Također je dopuštena centralizirana nabava lijekova preko Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, a u suradnji sa županijskim zavodima.

Međutim, to nikako ne treba tumačiti niti poistovjećivati s centraliziranom distribucijom lijekova. Samo proizvođač lijeka određuje svog distributera, odnosno kojoj veledrogeriji će dati pravo zastupanja i distribucije na teritoriju Federacije. Cilj centraliziranih nabava lijekova jest da se postignu uštede. Uostalom, takvi zahtjevi odavno dolaze od nekih županijskih ministarstava zdravstva, a to je u veljači ove godine izravno preporučila Svjetska banka čije računice kažu da bi se time ukupna potrošnja za lijekove u FBiH smanjila za 20 posto, a pored ostalog, uveo bi se red kada je riječ o maloprodajnim cijenama, kažu u Federalnom ministarstvu zdravstva.

Zakonom o lijekovima županijski ministri zdravstva obvezni su, pored ostalog, federalnom ministarstvu svakih šest mjeseci dostavljati izvješća o tome koliko je potrošeno za lijekove i to u marku. Do sada takvu obvezu nisu imali.

M. Osmović [ Dnevni list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari