Užarena vulkanska reakcija na stranački sporazum između SDP-a i SNSD-a polako malaksa i jenjava i rasprave se lociraju u stranačka tijela. Predsjedništva SDP-a i SNSD-a dala su potporu dokumentu koji su kreirali i potpisali stranačke vođe Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik. Znajući neupitni autoritet glavnih socijaldemokrata u zemlji, nitko razuman i nije mogao očekivati značajnije unutarstranačke potrese i otpore dogovoru Lagumdžije i Dodika. Zabilježena su tek sporadična protivljenja ili suzdržavanja oko nekih stavki, primjerice, u SDP-u oko kriterija za izbor sudaca i tužitelja. Istina, jedino pada u oči preventivno protivljenje Igora Radojičića bilo kakvom očijukanju sa SDP-om, međutim, i on se primirio tako da sve teče uglavnom bez turbulencija. Kao da se i lider SDA Sulejman Tihić nakon "prvoga čitanja" ispraznio i ispucao otrovnim strelicama i budno prati razvoj sporazumijevanja i nužno pravno uobličavanje sporazuma između SDP-a i SNSD-a.
Ako se zanemari upadljiva činjenica da Zlatko lagumdžija i Milorad Dodik vrlo šturo ili nikako zbore oko ustavnih promjena, što je od životnoga značaja za dva HDZ-a, priča oko predloženog načina izbora sudaca i tužitelja, odnosno reduciranja ovlasti Središnjega izbornoga povjerenstva, mogla bi uzburkati te vrlo osjetljive državne poluge i unijeti nemir i pogubni raskol i u VSTV i SIP u kojima su odnosi ionako na rubu incidenta.
SDP razapet
Indikativno je, naime, da su čelni ljudi Visokoga sudbenoga i tužiteljskoga vijeća i Središnjega izbornoga povjerenstva Miodrag Novković i Branko Petrić požurili posredno pozdraviti stranački dijalog i dati "mesa" za poželjnu i konstruktivnu raspravu. S druge strane, direktor Centralne banke BiH Kemal Kozarić odlučno odbacuje političke aspiracije o zadiranju u državnu banku. Sporazum između SDP-a i SNSD-a, kao polazna osnova, bit će uskoro ponuđen "na viđenje" i ostalim članicama buduće šestorke. Vodstva dvaju HDZ-ova su uz potporu dijalogu i ozbiljnome pristupu najavila i njegovo dubinsko češljanje i nadogradnju nekim pitanjima od vitalnoga nacionalnoga i stranačkoga interesa. Odavno su ona prepoznatljiva i strateški definirana. Ustavne promjene upakirane u presudu u slučaju Sejdić i Finci su izvjesni amandmani koje će kandidirati dva HDZ-a u bilateralnim razgovorima, ali kasnije i unutar te nove šestorke. One su i najveći izazov i želučani problem za Zlatka Lagumdžiju koji je razapet između danih obećanja i pobješnjele bošnjačke oporbe.
Nakon svega se postavlja pitanje što će realno dobiti Dragan Čović nakon što se priklonio SDP-u i lideru te stranke Zlatku Lagumdžiji. Ovdje treba podsjetiti kako nije posve točno da je SDA ključni krivac za sve desetljetne probleme Hrvata u BiH, odnosno za izbacivanje dvaju HDZ-ova iz vlasti u FBiH, kako se u pojašnjenju pravdao za potporu progona Tihićevih ministara iz vlasti Čović. Činjenica jest da se niti Tihić nije nešto pretjerano zalagao za Vladu FBiH s ministrima iz dvaju HDZ-ova, više je to ličilo na ljigavo ponašanje, međutim, upravo je SDP bio u nekoliko navrata krvnik hadezeovcima.
Veliki obrat
Zlatko Lagumdžija i Željko Komšić su rigidno bili protiv ulaska dvaju HDZ-ova u Vladu FBiH. Lagumdžija je u dva navrata namještaljkama izabrao Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Kad se to događalo, Dragan Čović je pjenio i upozoravao na kršenje ustavnih prava, legitimiteta i volje hrvatskoga biračkoga tijela.
Dogodio se, dakle, veliki obrat i mnogi su skloni sumnjati kako se radi o velikoj političkoj trgovini u trokutu: Čović - Dodik - Lagumdžija. Draganu Čoviću treba pomoć dvije jake političke opcije iz bošnjačkoga naroda za izmjene Statuta grada Mostara, za promjene u izboru članova Predsjedništva BiH i za preustroj Federacije i povratak u Vladu FBiH.
Skeptici poput, primjerice, Mladena Ivanića, lidera PDP-a, smatraju kako su to samo Čovićeve zablude i da njemu zapravo Zlatko Lagumdžija ne može, a možda i neće, ništa značajnije pomoći osobito ne u kratkom razdoblju. Poznato je da SDP i SBB nisu dominantna bošnjačka politička snaga u Mostaru, a za ustavne promjene na državnoj razini je potrebna dvotrećinska većina u oba doma Parlamenta BiH. U tom kontekstu značajno je naglasiti kako SDA već upozorava da ima tri izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH od ukupno pet Bošnjaka.
Što se Vlade FBiH tiče, gotovo da nema nikakve šanse da se dva HDZ-a vrate u Vladu FBiH bez intervencije visokoga predstavnika ili da predsjednik FBiH izgubi pamet i "postane moralan", odnosno da eventualno podnese ostavku. Idućih dana otvorit će se bilateralni stranački razgovori, a nakon toga i okupljanje šestorice partiokrata u Mostaru.
Očekuje nas ili zakonsko uobličavanje nadograđenoga sporazuma ili njegovo razvodnjavanje i cementiranje u nekoliko tehničkih i pragmatičnih članaka poput protumjera prema Hrvatskoj ili raspodjele dobiti od Elektroprijenosa.
