Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić dao je svoje viđenje nedavnog susreta u Zagrebu s Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Predsjednik Mesić negira da je dao bezrezervnu podršku Prudskom sporazumu jer da, po njegovom sudu, R. Srpska ne može biti neupitna.
Čović je tražio razgovor i ja sam ga primio. On je izložio sadržaj onoga što je s Tihićem i Dodikom dogovorio u Prudu, odnosno kasnije u Banjoj Luci. Ja osobno nisam želio ulaziti u detalje tog sporazuma niti ih komentirati. Jasno mi je da sva trojica nakon sastanaka koje su imali iznose različite verzije onoga što su dogovorili, kazao je Mesić za sarajevski Dnevni avaz.
Mesić kaže kako je Čoviću rekao da podržava sve koji će razgovarati o Bosni i Hercegovini kao cjelovitoj i nedjeljivoj državi, o njenom opstanku, o tome da ona bude pravno uređena kao i sve druge države u Europi, prema najboljim europskim standardima, da ima pravne mehanizme koji joj garantiraju funkcionalnost i efikasnost.
Ne dolazi u obzir da bilo kakav entitet ili teritorijalna jedinica ima bilo kakve državne aspiracije, niti se može izdvajati iz BiH i organizirati referendume o otcjepljenju. Ta mogućnost mora biti isključena. To je moj čvrst stav i prenio sam ga Čoviću, pojasnio je Mesić.
Mesić kaže kako je u RS prije rata, prema popisu iz 1991. godine, živjelo 48 posto Hrvata, Bošnjaka i ostalog nesrpskog stanovništva. Ti ljudi još se nisu vratili, što znači da Dayton u tom dijelu nije proveden.
Ne mogu se mijenjati osnove Daytona ako on nije proveden u cijelosti. Ne može se vršiti novi popis stanovništva dok se izbjegli ne vrate, jer, u suprotnom, novi popis samo će potvrditi politiku etničkog čišćenja.
Mesić je izjavio kako se ne može otvarati pitanje teritorijalnog uređenja BiH, a da RS i njen teritorij ostanu neupitni.
Neprihvatljiv je stav da RS treba ostati nedodirljiva. To bi značilo: Vi se tamo u Federaciji BiH dijelite kako hoćete, a zaboravite na RS, državnu imovinu i popis stanovništva koji će uključiti sve prognanike i izbjeglice.
Trojica lidera dogovorila su prvo knjiženje državne imovine na BiH, a potom rasknjižavanje i davanje te imovine u vlasništvo entitetima, kantonima i općinama, prema dogovoru. Na upit je li to dobro rješenje Mesić je kazao:
Imovina države BiH stvorena je mukom i radom svih njenih građana. U vrijeme socijalističke Jugoslavije postojao je fond za ekonomsku pomoć manje razvijenim republikama, tako da je i Hrvatska davala svoje novce za gradnju i razvoj BiH. Mi smo zainteresirani da sve to ostane vlasništvo države BiH, da to bude njena imovina i da se ne može davati entitetima u vlasništvo.
Druga je stvar ako su entiteti, kantoni ili općine u međuvremenu, nakon osamostaljenja BiH i Daytonskog sporazuma, stvorili neku novu vrijednost, ako su napravili nešto što je nesporno u njihovom vlasništvu.
Mesić kaže kako je o Prudskom sporazumo razgovarao i s Tihićem te da "on ima svoju stranu priče."
Rekao sam vam već, svaki od njih trojice ima svoju interpretaciju onoga što su dogovorili i svi Prudski sporazum tumače drugačije.
