Iako bivša ministrica branitelja Jadranka Kosor, za čijeg je mandata ispregovaran i potpisan sporazum s Bosnom i Hercegovinom o pravima stradalnika HVO-a, i danas smatra da je to "odličan" međudržavni ugovor, možemo utemeljeno ustvrditi da on sadrži brojne nedorečenosti te da ima bitan deficit.
Naime, kad je donesena politička odluka da se prava stradalnika, pripadnika HVO-a, izjednače s pravima hrvatskih branitelja, odnosno potpiše takav međudržavni sporazum, dogovoreno je da se prihvati liječnička dokumentacija bosanskohercegovačkih komisija za procjenu invaliditeta. U hrvatskome Ministarstvu branitelja razmatrana je priložena dokumentacija za umirovljenje, kao i stupanj invaliditeta, međutim, komisije su prihvaćale procjene liječničke komisije iz susjedne zemlje bez liječničkih pregleda u Lijepoj našoj.
Revizija u BiH
A prvostupanjska općinska i drugostupanjska županijska liječnička povjerenstva u BiH bila su vrlo izdašna u procjeni stupnja invaliditeta ratnih vojnih invalida HVO-a. Osim što su ratni vojni invalidi bili i oni koji nisu bili u ratu, odnosno nemaju pripadnost vojnoj formaciji, mnogi pripadnici HVO-a dobili su puno viši stupanj invaliditeta nego što im objektivno pripada po zadanoj ljestvici.
U reviziji stupnja invaliditeta pripadnika ratnih vojnih invalida, koja se u Federaciji BiH provodi već godinu i pol, za tisuće RVI-ja bitno je umanjen stupanj invaliditeta. Brojni 80-postotni i 70-postotni invalidi nakon revizije su dobili samo 30-postotni ili, pak, 20-postotni stupanj invaliditeta.
Međutim, prema međudržavnom ugovoru, naša zemlja stradalnicima HVO-a isplaćuje novčanu razliku između bh- invalidnine za konkretan stupanj invaliditeta i mirovine hrvatskog branitelja s tim istim stupnjem invaliditeta. I to kroz – mirovinu. Nakon što je pripadnik HVO-a izgubio ranije stečeni stupanj invaliditeta u svojoj zemlji, treba li izgubiti i u novčanom iznosu hrvatske mirovine - pitanje je za HZMO, koji je zadužen za provedbu ugovora.
U mirovinskom nismo uspjeli dobiti odgovor na to pitanje. No, ovakve bi se situacije, naravno, izbjegle da su hrvatske liječničke komisije procjenjivale stupanj invaliditeta pripadnika HVO-a koji su po toj osnovi ostvarili pravo na hrvatsku vojnu mirovinu, a njih je više od 6000.
Sada Federalno ministarstvo branitelja traži od HZMO-a da im dostavi popis svih pripadnika HVO-a umirovljenih prema međudržavnom ugovoru. Tko je dvostruko umirovljen, morat će vratiti novac u federalni proračun, iako u tom međudržavnom ugovoru nigdje eksplicitno ne piše da stradalnik HVO-a nema pravo na drugu mirovinu. Ali to piše u federalnoj zakonskoj regulativi. Primjerice, Oliver Knezović, pripadnik Tutine Kažnjeničke bojne, u Hrvatskoj je umirovljen na temelju 70-postotnog invaliditeta i prima 6500 kuna mirovine.
U Federaciji BiH umirovljen je na temelju odličja Hrvatski trolist i iz federalnog proračuna prima nešto više od 1000 konvertibilnih maraka povlaštene mirovine. Kada ga pronađu na popisu umirovljenih u RH, Knezović će morati vratiti u federalni proračun dobivene bosanskohercegovačke mirovine jer je potpisao izjavu da ne prima mirovinu u drugoj zemlji.
Dakle, evidentno je da ovaj "odličan" međudržavni ugovor nadležni moraju dobro proučiti, naći odgovore na brojna otvorena pitanja i konačno ga redefinirati.
Ministar Matić: Čekam generalsku delegaciju HVO-a
Generalski zbor HVO-a, odnosno generali Živko Budimir i Ljubo Ćesić Rojs, dogovorili su delegaciju generala koja će u zagrebačkome Ministarstvu branitelja prezentirati svoja stajališta o dogovorenoj razmjeni podataka između hrvatskog i federalnog ministarstva branitelja.
Ministar Predrag Matić za "Slobodnu Dalmaciju" kaže da će, kada dobije zahtjev da ih primi, to vrlo rado i učiniti. "Ako oni imaju neke konstruktivne, konkretne prijedloge u rješavanju ove problematike, vrlo rado ćemo ih uzeti u obzir", kaže ministar Matić, dodajući da će težiti rješenju da svaka zemlja plaća dio ratnog puta koji je pojedini branitelj proveo na konkretnom ratištu.
