U Središnjici HDZ-a BiH u Mostaru će danas biti održan sastanak predsjednika stranaka potpisnica Deklaracije.
Uoči sastanka, Dnevni list piše kako će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas zatražiti od predstavnika svih hrvatskih stranaka podršku za banjolučki sporazum koji je postigao s Miloradom Dodikom i Sulejmanom Tihićem te za dokument “Osnove Ustava BiH”, koji je on pred subotnji sastanak u Mostaru ponudio Tihiću i Dodiku.
“Taj sporazum nema alternativu. Ako netko misli da ima bolja rješenja, neka ih ponudi”, kazao je glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota.
On je dodao da su sve stranke potpisnice Kreševske deklaracije potvrdile dolazak na današnji sastanak koji je organizirao Čović kako bi ih upoznao s detaljima sporazuma iz Banje Luke i Pruda, te budućim koracima kad je u pitanju ustavna reforma.
On napominje da Čović očekuje podršku, jer je banjolučki dogovor veliki korak za Hrvate i njime se napušta dosadašnje dvoentitetsko uređenje zemlje.
Predsjednici pet hrvatskih stranaka - HDZ-a BiH, HDZ-a 1990., HSP-a (Đapić - dr. Jurišić), HSS-NHI-ja i HKDU-a te Narodne stranke Radom za boljitak, nisu se sastali nijednom nakon potpisivanja deklaracije u Kreševu u rujnu 2007., iako je bilo više inicijativa i pokušaja da se organizira zajednički sastanak. Iz svih ovih stranaka jučer nisu mogli potvrditi hoće li kod Čovića ići predsjednici ili netko drugi iz stranke.
Čovićevu dogovoru s Dodikom i Tihićem podršku je dosad dao samo HKDU, dok su ostali izostanak iste pravdali time da ne mogu podržati nešto što nisu vidjeli i s čim nisu upoznati iz “prve ruke”.
Dnevni list podsjeća da je u Banjoj Luci dogovoreno da se zemlja podjeli u četiri teritorijalne jedinice, od kojih bi jedna bila Distrikt Sarajevo. Takav dogovor Čovića, Tihića i Dodika najbliži je varijanti koju već duže vrijeme zagovara HDZ BiH. U Kreševskoj deklaraciji, u koju se kunu predstavnici hrvatskih stranaka, također se navodi da novim ustavnim uređenjem Hrvati u BiH ne pristaju na dvoentitetsku podjelu zemlje, nego traže decentraliziranu državu s tri razine vlasti. U ovom dokumentu se ne navodi broj teritorijalnih jedinica, dok se u Čovićevu dogovoru prvi put spominje treća teritorijalna jedinica.
Srednje razine vlasti bi, prema kreševskoj Deklaraciji, bio uspostavljen na temelju geografskih, etničkih, ekonomskih i saobraćajnih i drugih bitnih kriterija uz mogućnost diskontinuiteta teritorije.
Ostale hrvatske stranke zamjeraju Čoviću kako se, u dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima Srba i Bošnjaka, nije držao načela Kreševske deklaracije navode da je on zanemario “diskontinuitet teritorija” što je jako bitan element u budućim pregovorima o ustavnim promjenama.
