Ustavni sud Federacije BiH jučer je održao raspravu na zahtjev Živka Budimira o ustavnosti neposluha ministra branitelja Zukana Heleza i neprovođenju njegove odluke o raspuštanju Tima za koordinaciju revizije braniteljskih prava.
Podsjetimo, predsjednik FBiH je spornu odluku donio još 11. travnja 2012., a ministar Helez se o nju oglušio, naredivši bošnjačkom dijelu tima da nastavi s radom u "filtriranju" prava. Sporna odluka proizašla je iz sukoba na relaciji Helez - Budimir, a kao rezultat izvođenja brojnih branitelja hrvatske komponente iz dosadašnjih prava. Uslijedio je niz optužbi s jedne i druge strane. Budimir je Helezu pripisivao nedosljednost i selektivnost, a ovaj uzvraćao optužbama za zloporabu položaja. Zapravo, sve se svelo na političku razinu i malo toga se uopće ticalo braniteljske populacije.
Ustavna nadležnost
Zadatak Raspravnog vijeća Ustavnog suda svako je delikatan, što se vidjelo iz sučeljavanja argumenata predsjednika Budimira i njegove zastupnice s jedne te zastupničkog tima Federalnog ministarstva branitelja, u sastavu Ibrahim Ganibegović, Enisa Teskeredžić i Besim Hodžić, s druge strane, koje je u svom izjašnjavanju i protutužbi predložilo Sudu da odbije zahtjev federalnog predsjednika.
"Nitko ne može osporavati odluku predsjednika Federacije, pa ni ministar. U skladu s Ustavom mora se obratiti nadležnom sudu za ocjenu ustavnosti. Ne može to uraditi ministar niti ministarstvo, nego premijer ili dopremijeri, a oni to nisu učinili. Time su se iscrpile mogućnosti Ministarstva. Bojim se da smo otišli u krivom smjeru, jer ne radi se o ministarstvu nego o ministru", bio je kategoričan Budimir. Raspravnom vijeću pokazao je i popis s imenima Besima Hodžića, Emira Bašića, Elvisa Kukana i Mehe Gazića, koji su kao bošnjački predstavnici u Timu za koordinaciju nastavili raditi po ugovoru o djelu i za taj rad primali novčane nadoknade.
Bez konzultacija
Zastupnički tim Ministarstva je, dosta nemušto, pokušavao dokazati da ministar Zukan Helez nije želio nepoštenu, reviziju braniteljskih prava u Federaciji te da nije učinio protuustavne radnje.
"Kako se radi o iznimno osjetljivoj pravnoj i društvenoj materiji, smatraju da predsjednik Federacije nije konzultirao dvojicu dopredsjednika, resornog ministra i županijske ministre, koji su predlagali sastav tima, te da je njegova odluka protuustavna", kazali su. Objašnjavali su to činjenicama da prije sporne odluke nije bilo pritužbi na rad timova, da su se odluke donosile konsenzusom, kako u Timu za koordinaciju, tako i revizorskim timovima koje su kontrolirali. Po njima bošnjački članovi tima mogli su nastaviti s radom jer su hrvatski uredno obavještavani, ali se nisu odazivali na sastanke. I još nešto: "četvorka" nije donosila nikakve odluke, više su djelovali kao savjetnici. Sud je zanimalo na koje vremensko razdoblje su se pravili planovi, kako je funkcionirao sustav kontrole… zašto se nakon mjesec - dva nije stalo s radom dok se ne izaberu novi članovi tima, a s druge strane, koja je suština odluke predsjednika Federacije.
Dosta toga je nedorečeno i jasno je da se radi o političkom inatu pa će odluka Ustavnoga suda imati posebnu težinu i izazvati teške posljedice po gubitnika u sudskoj "parnici".
