Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nakon izbora 2014. godine bit će Igor Radojičić – priopćio je Milorad Dodik i dodao da će na njima uvjerljivo pobijediti njegov SNSD, a da će on ponovno biti izabran za predsjednika Republike Srpske. Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a i predsjednik Narodne skupštine RS-a, na ovo je kratko reagirao – kazao je da je još rano i da odluku o tome tko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH tek trebaju donijeti stranačka tijela.
Usluga za uslugu
U banjolučkim političkim krugovima, međutim, smatraju da je kandidatura Radojičića gotova stvar budući da ju je objelodanio osobno Dodik i da odluka rukovodstva SNSD-a o tome nije ni bitna, svakako će biti samo puko ispunjavanje forme.
Kada se zna da se Radojičić ne izjašnjava kao Srbin, nego kao Crnogorac, dakle da ne pripada nijednom od tri konstitutivna naroda, nego kategoriji "ostali", jasno je da je Dodik vješto lansirao cijelu priču. On ovim želi pokazati da vlasti RS-a traže hitne promjene Ustava BiH u svjetlu presude "Sejdić - Finci" koju je donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Njegov SNSD i SDS su još ranije donijeli odluku – izbori za jednog člana Predsjedništva BiH iz RS-a će biti izravni i iz Ustava treba samo izbrisati odrednicu "Srbin". Nebrojeno puta Dodik je poručio da ga uopće ne zanima što će odlučiti stranke iz Federacije i kako će se u tom entitetu birati dva člana Predsjedništva uz naglasak "što se nas tiče, može i simetrično i asimetrično, nama je svejedno". Najavom da će Radojičić biti član budućeg Predsjedništva BiH iako nije Srbin on lukavo poručuje da Srpska nije samo srpska, nego i ostalih i da RS ne blokira europski put BiH, odnosno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za što je uvjet provođenje presude "Sejdić – Finci". To je ujedno i njegova otvorena i izravna poruka međunarodnoj zajednici kojom je hoće uvjeri da je Federacija ključni problem BiH i da se presuda iz Strasbourga može realizirati za deset minuta ako to hoće SDP, dva HDZ-a, SBB i SDA.
Istovremeno, Dodik je ovim gurnuo druge stranke u vatru i zadao im da se bave kadrovskim kombinacijama za izbore do kojih je ostalo još 14 mjeseci. Što će, međutim, biti ako do svibnja 2014., kada Središnje izborno povjerenstvo mora raspisati opće izbore, ne bude izmijenjen Ustav BiH i u njemu ostane odredba po kojoj građani koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci nemaju pravo kandidirati se i biti izabrani za članove Predsjedništva BiH? Prema onome što se može čuti od izvora bliskih vrhu SNSD-a, onda bi kandidat te stranke bio Nikola Špirić, aktualni državni ministar financija i trezora.
Naravno, ovo treba uzeti s rezervom budući da Dodik, a njegova je uvijek zadnja, obvezno ima po nekoliko džokera u rukavu. U njegovoj stranci čuju se glasovi, istina tihi, da bi najbolje bilo da se on kandidira "kako bi se u Sarajevu i u Predsjedništvu BiH borio za RS i interese Srba". Dodik je odbacio takvu mogućnost naglašavajući da će ponovno biti predsjednik RS-a uz napomenu: "Moj odlazak u Sarajevo značio bi kraj za BiH." Upućeniji kažu da ne bi bilo iznenađenje da promijeni mišljenje "ako sklopi dobar deal i nagodbu s međunarodnom zajednicom".
S druge strane, u igri je i Marko Pavić, predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS), s kojim je SNSD u koaliciji. Priča se da bi Pavić, s obzirom da njegov DNS stalno jača, a neka istraživanja kažu da bi mogao imati blizu 15 posto glasova na idućim izborima, rado prihvatio odlazak u Predsjedništvo BiH, a Dodiku bi za potporu uzvrtio apsolutnom podrškom u njegovoj utrci za predsjednika RS-a i obračunu s SDS-om.
Ne smije se, međutim, zaboraviti sve moćniji i jači SDS koji je na lanjskim lokalnim izborima uvjerljivo pobijedio SNSD. Navodno, šef SDS-a Mladen Bosić nije zainteresiran za funkciju člana Predsjedništva BiH, ali jest za položaj premijera RS-a. Kao kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH uglavnom se spominje Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, međutim, u posljednjih nekoliko dana barata se i s imenom Miće Mičića, gradonačelnika Bijeljine. U Banjoj Luci se priča da je gotova stvar da će Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, biti kandidat koalicije oporbenih stranaka. Na izborima 2010. Nebojša Radmanović (SNSD) je u utrci za člana Predsjedništva BiH jedva pobijedio Ivanića.
Prema onome što se može čuti u Banjoj Luci, kandidat za člana Predsjedništva BiH mogao bi biti i Nikola Poplašen, koji treba preuzeti predsjedničku funkciju u Srpskoj naprednoj stranci RS-a i on bi mogao računati na apsolutnu potporu Srpske napredne stranke Srbije i najmoćnijih ljudi iz susjedne države – predsjednika Srbije i potpredsjednika Vlade Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića.
Stidljive kombinacije
A što se događa u Federaciji BiH? Aktualni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ponovno će biti kandidat SDA. On sam je kazao da se osobno neće kandidirati, ali će prihvatiti kandidaturu ukoliko dođe od članstva SDA u što uopće ne treba sumnjati.
S kojim kandidatom ili kandidatima će izići SDP, potpuno je nepoznato. Ukoliko bude provedena presuda "Sejdić – Finci", kandidat bi mogao biti Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a, koji se izjašnjava kao "ostali". U stranci već ima inicijativa da kandidat za člana Predsjedništva BiH bude Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, ali još nema ni signala na kakav odjek one nailaze. Navodno je u igri i federalni premijer Nermin Nikšić, ali i nekoliko mladih ljudi za koje se priča da su novo buduće lice SDP-a. Kako doznajemo, ova stranka nema, bar za sada, namjeru za člana Predsjedništva BiH kandidirati nekoga iz reda hrvatskog naroda.
Željko Komšić je 2006. i 2010. kao kandidat SDP-a uvjerljivo pobjeđivao. On je prošle godine napustio SDP i osnovao Demokratsku frontu, a s obzirom da mu je ovo drugi po redu uzastopni mandat, više nema pravo kandidirati se za člana Predsjedništva BiH, baš kao ni Nebojša Radmanović.
Uvelike se priča da će se Fahrudin Radončić, šef SBB-a, ponovno kandidirati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Njega je na izborima 2010. porazio Bakir Izetbegović. Stranka za BiH još nije načisto hoće li i smije li uopće izići u ring sa svojim kandidatom, a ako se na to odluči, onda bi to mogao biti njezin potpredsjednik Gradimir Gojer.
Posebno je zanimljiva situacija kada je riječ o dva HDZ-a. Neslužbeno, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kotira kao prvi kandidat i on osobno spreman je za utrku, a ukoliko bi pobijedio, to bi značilo njegov povratak – član Predsjedništva BiH bio je od 2002. do 2005. kada je smijenjen odlukom visokog predstavnika.
Konačnu odluku nije donio i s njom će čekati sve dok ne vidi što će uraditi HDZ 1990. Naime, do Martina Raguža, predsjednika HDZ-a 1990., sve više i češće dolaze zahtjevi da se kandidira za člana Predsjedništva BiH. Njegova politička karijera zaista je impresivna, a biografija bez ikakvih mrlja. Raguž je ovog trenutka jedini političar koji nastoji ujediniti ostale stranačke lidere i uvezati ih na putu BiH u Europsku uniju. Upravo na tome, ali i onome što je do sada radio, zaradio je veliko povjerenje građana. U akademskoj zajednici smatraju da bi on bio odlično rješenje za državu kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a neka već urađena istraživanja raspoloženja javnog mnijenja daju mu veliku prednost u odnosu na druge. U HDZ-u 1990. o ovome se još nije razgovaralo, a Raguž je, kako sam kaže, okrenut obračunu s općim kaosom u državi i iniciranju nove vrste kulture dijaloga i konsenzusa među političkim strankama u BiH.
