Ante Krajina, Josip Perić, Zdravko Prka i Mile Andrić u "devedesetki"?

Prema nekim dosta pouzdanim pokazateljima u Bosni i Hercegovini, pravo glasa ima više od 200 tisuća Hrvata. Dakako, misli se na one koji žive na ovim prostorima. Također, statistika je neumoljivo dokazala da to izborno pravo konzumira nekih 100-tinjak tisuća Hrvata s tendencijom sve veće pasivnosti i apstinencije opterećenih pesimizmom u mogućnost radikalnijih promjena. Dakako, najstabilnije je biračko tijelo najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH, ustalilo se na nekih 50 do 60 tisuća, i tu se neće bogzna što bitnije mijenjati, tako da ostaje veliki izazov i zadaća ostalih hrvatskih političkih stranaka na motiviranju i mobiliziranju preostaloga značajnoga broja hrvatskih birača i pridobivanju na svoju, alternativnu, stranu. Šansa je velika i oni koji se upuste u izbornu utrku morat će dobro osmisliti strategije izvlačenja iz letargije daleko masovnijega biračkoga tijela od discipliniranoga i nacionalno isprepadanoga članstva stožerne stranke, koja je, ipak, pomalo dosadila biračima, postala je sterilna i potrošena, ali i opterećena brojnim hipotekama i političkim promašajima.

Bitka za birače

Na tih registriranih i "pospanih" oko 150 tisuća samosvjesnih i dragocjenih birača, napadat će netko više, netko manje, HDZ 1990., Stranka pravde i povjerenja, Narodna stranka Radom za boljitak, HSP i Demokratska fronta Željka Komšića. Naravno, i SDP će zasigurno utržiti nešto glasača od hrvatskoga biračkoga tijela. Od svih pobrojanih stranaka jedino će se "devedesetka" i HSP, ipak, usmjeriti isključivo na hrvatsko biračko tijelo, ostale stranke "love" i u drugim nacionalnim dvorištima. Novo rukovodstvo HDZ-a 1990. uvelike "ore" po terenu i frontalno se promovira u alternativnu političku fuziju i snagu koja otvara vrata i želi postati destinacija za sve kolebljive i neopredjeljenje glasače i one koji žele promjene i misle drugačije od klasičnoga, nametnutoga stožernoga političkoga promišljanja na procese u BiH. I, doista, neki konkretni pomaci dokazuju kako "devedesetka" uistinu postaje atraktivno utočište za neke poznate političke figure pa i stranke. U Sarajevu je tako nedavno održan Sabor, sada već bivše stranke HSS-NHI-ja i od tada postoji nova stranka, Hrvatski narodni savez. Zanimljivo je kako je okruženje HDZ-a BiH prepoznalo svojevrsnu zavjeru u nazivu HNS i tobožnji perfidni plan novih partnera za preotimanje njihovoga krnjoga HNS-a. Kako se i očekivalo, Sabor Hrvatskoga narodnoga saveza je donio odluku da predstavnici stranke krenu u pregovore s HDZ-om 1990. o uspostavi suradnje i o sklapanju partnerstva, pa možda čak i o ujedinjenju dvije stranke. Brzopotezno su i iz HDZ-a 1990. i službeno objavili da pružaju ruku i da su spremni pregovarati sa svim strankama o suradnji ili savezima na programskim sličnostima, iskreno i ravnopravno bez favoriziranja bilo koje stranke ili pojedinca. To je svojim dolaskom i pozdravnim govorom na Saboru Hrvatskoga narodnoga saveza potvrdio i zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Rudo Vidović. Prethodno je HDZ 1990. službeno donio odluku da će djelovati u procesima i u kampanji za sljedeće izbore samostalno, da raskida partnerstvo s HDZ-om BiH, a onda potvrđuje da je spreman otvoriti pregovore s nekim manjim strankama o sklapanju saveza, pa čak i ujedinjenju.

Pregovori

Sa strankom Dragana Čovića "devedesetku" će još jedino vezati Hrvatski narodni sabor pri čemu je krucijalno naglasiti, a što je imalo ogromnoga pozitivnoga odjeka među umnim i čestitim Hrvatima, kako Raguževa stranka ultimativno traži otvaranje HNS-a svim hrvatskim strankama, izabranim dužnosnicima, kulturnim javnim djelatnicima i crkvenim dužnosnicima. Lider HDZ-a 1990. Martin Raguž je svjestan da samostalno djelovanje njegove stranke znači i žestoku borbu s HDZ-om BiH za birače. U tom smislu Raguž praktično nema prostora za posebne vratolomije i manevre, on mora okupljati oko HDZ-a 1990. male hrvatske stranke i ambiciozne i prepoznatljive vođe i disidente, ali neuprljane pojedince koji mogu "povući" u svojim sredinama.

Dnevni list doznaje od izvora iz vrha HDZ-a 1990. da je nekadašnji Županijski odbor HSP-a u Hercegbosanskoj županiji u kojem su najutjecajniji članovi dr. Josip Perić i ministar Ante Krajina, Mile Andrić, Zdravko Prka, spreman preći u 'devedesetku' i pitanje je samo pogodnoga trenutka i finiširanja nekih sitnica kada će se objaviti taj, za HDZ 1990., ipak značajan politički transfer. U sljedećih nekoliko dana obaviti će se preliminarni razgovori s još nekim manjim hrvatskim strankama oko mogućnosti suradnje. Stvaranje snažne alternative HDZ-u BiH podržava međunarodna zajednica, a sve više intelektualaca i vjerskih službenika sa simpatijama promatra zaokret u političkom djelovanju HDZ-a 1990. i drugih hrvatskih stranaka i kreiranje alternativne ponude koja bi razbila monopol na nacionalnu politiku, ali i stala na put grubim promašajima i manipulacijama stožerne stranke koje su Hrvate koštale gubitka vjerodostojnosti i zavele u mutne vode, sumnjive saveze i konflikte koji ne vode prema europskim integracijama i vrijednostima.