Iza nas je nekoliko politički izuzetno napetih tjedana tijekom kojih smo svjedočili nemogućnost da dva HDZ-a unutar Hrvatskog narodnog sabora nađu zajednički jezik oko pitanja na kojim razinama nastupati zajedno, a na kojima dopustiti pluralizam.
U cijeloj toj priči postalo je jasno da ostale stranke HNS-a nisu imale priliku progovoriti o svojem viđenju cijele priče, kao i suštini rada tog tijela i njegove budućnosti, odnosno mogućoj reformi. Željko Koroman, predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka, kao i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, za Dnevni list je iznio pogled na rezime ove političke trakavice upozorivši kako strančarenje s bilo koje strane nije dobro u situaciji u kojoj Hrvati nisu ravnopravni i kada je potreban novi Ustav, odnosno administrativno-teritorijalni ustroj.
Stoga je naglasio kako u svim strankama postoje istinski političari, ali i politikanti, a u kontekstu mogućnosti dogovora oko nekih razina, Koroman je poručio kako se treba samo prisjetiti prošlih parlamentarnih i lokalnih izbora. Kada je pak u pitanju nacionalna strategija, on je na tragu potrebe za reformom HNS-a i njegovog preobražaja iz političke u krovnu instituciju hrvatskog naroda.
Kako komentirate činjenicu da se dva HDZ-a unutar HNS-a ipak nisu uspjela dogovoriti oko modaliteta izbornog nastupa?
"Moj stav je uvijek bio potpuno jasan, a on glasi: politička stranka mora biti sredstvo (alat), kako bi se ostvario bolji život za narod, a ne samo za pojedince, odnosno tzv. političke "elite ". Danas kada hrvatski narod nije jednakopravan u BiH, kada nam je potreban novi Ustav, novi Izborni zakon i novi administrativno-teritorijalni ustroj, strančarenje, s bilo čije strane, usmjereno je protiv interesa hrvatskog naroda….Želim reći kako unutar svih naših stranaka pojedinačno i na ukupnoj razini postoje istinski hrvatski političari i politikanti…Vrijeme će pokazati, ako već nije, tko su jedni, a tko su drugi!
Odnosno, krajnje je vrijeme da stranke stavimo u drugi plan, te da shvatimo kako postoje samo "dvije strane"- jedna je naša, a druga njihova!"
Postoji li još uvijek nada da se sve stranke HNS-a (uključujući i HDZ 1990.) dogovore oko zajedničkog nastupa u RS-u, većinski bošnjačkim županijama, kao i oko kandidata za člana Predsjedništva BiH?
"Danas, uglavnom, govorimo o posljedicama uvjetovanim nedostatkom minimuma hrvatskog političkog konsenzusa… Prisjetimo se zadnjih parlamentarnih i lokalnih izbora. Krajnje je vrijeme da se svi "politički šverceri " maknu s hrvatske političke scene! Naravno, sve se može dogovoriti, ako se želi dogovoriti… Pitanje je što su kome prioriteti, a što zadaće, odnosno, možda netko ima zadaću da se stalno dogovara, a da se nikada ne dogovori…Uskoro ćemo vidjeti!"
Ukoliko takvog dogovora ne bude, tko ima najveće šanse biti kandidat ispred HNS-a? Je li to Vjekoslav Bevanda, Dragan Čović ili netko treći?
"To još nije bilo na dnevnom redu HNS-a. Bit će onaj kandidat oko kojega se dogovorimo konsenzusom."
Na koji način ocjenjujete zahtjeve HDZ-a 1990. oko reforme HNS-a, odnosno uvođenja svih zastupnika koji nose hrvatske glasove, kao i predstavnika akademske zajednice i Crkve?
"Nikada nije bilo upitno sudjelovanje u radu HNS-a hrvatskih političkih stranaka i zastupnika koji su bili spremni prihvatiti i provoditi Deklaracije i Rezoluciju HNS-a, pa tako ni danas. Naravno, uvijek sam zagovarao kako se HNS iz najvišeg političkog tijela hrvatskog naroda treba transformirati u krovnu instituciju Hrvata, što podrazumijeva uključivanje u rad HNS-a svih institucija hrvatskog naroda, počevši od akademske zajednice, do Crkve… To se već jednim dijelom događa kroz Glavno vijeće… Želim vjerovati kako će već u skoroj budućnosti HNS uistinu postati krovna institucija hrvatskog naroda."
Mislite li da će nakon izbora, ovisno o garnituri vlasti, ipak doći do konačnog otvaranja hrvatskog pitanja na svim razinama u BiH, a ne samo u kontekstu presude 'Sejdić-Finci'?
"Hrvatsko pitanje je već otvoreno, jer je, valjda, svima jasno kako budućnost (opstojnost) BiH ovisi o ustavnoj i stvarnoj jednakopravnosti sva tri naroda u BiH, odnosno o istovjetnom i pravednom unutarnjem administrativno-teritorijalnom ustroju BiH… Ukratko, hrvatska federalna jedinica s teritorijalnim diskontinuitetom unutar cjelovite BiH!
Što se predstojećih izbora tiče, važno je da hrvatski narod predstavljaju oni koji dobiju izborni legitimitet hrvatskog naroda, te da se druga dva naroda i međunarodna zajednica ne miješaju u izbornu volju hrvatskog naroda…"
