Silna obećanja, natjecanje u tomu tko će najaviti otvaranje više radnih mjesta, najave velikih reformskih projekata, rezanje administracije, privlačenje investicija, oživljavanje gospodarstva, ispunjavanje uvjeta za nastavak euroatlantskih integracija - samo su dio predizbornog folklora kojem svjedočimo i ove godine, no ono o čemu se ne priča na skupovima je činjenica da se pred budućom vlasti na svim razinama BiH nalazi jedno od najtežih razdoblja, kako u gospodarskom, tako i političkom smislu.
Razloga je mnogo, no najvažniji bi se mogli sažeti u tvrdnju da dug, kako vanjski, tako i unutarnji, vrtoglavo raste, proračuni entiteta grcaju u gubicima, županije se već godinama bore s krpanjem proračunskih rupa i minusa, a kao šlag na tortu dolazi i povećanje naplate prema stranim financijskim institucijama; u prvom redu MMF-u. Naime, entitetski proračuni su, zbog krpanja manjkova bili prisiljeni ići na rebalans tražeći slamku spasa u nužnim sredstvima MMF-a, a posljednji put to se dogodilo krajem srpnja nakon što je federalni Parlament odobrio rebalans kako bi nove tranše u iznosu od 124 milijuna maraka postale operativne.
No, ovo je tek dio priče koja je mnogo šira i o kojoj stranke, bile one u oporbi ili na vlasti, tijekom predizbornih skupova ne govore; naime, odobrenje 7. i 8. tranše MMF-a u iznosu od 187,8 milijuna maraka, isto toliko za područja ugrožena poplavama, kao i kredit Svjetske banke od 100 milijuna USD, ne bi bili sporni da se veći dio tog iznosa neće potrošiti na hranjenje neučinkovite administracije u cijeloj državi, a ne na spašavanje gospodarstva koje je na izdisaju.
Zaduženja kao slamka spasa
O strateškom sveobuhvatnom forsiranju izvozno orijentiranih tvrtki još uvijek je izlišno govoriti, a da stvar bude gora, poplave u svibnju značajno će usporiti ekonomski rast značajno čime će se proračunski deficit također povećati. Obećanja o novim radnim mjestima i snažnom ekonomskom uzletu u iduće četiri godine u ovom trenutku nemaju pokrića u stvarnosti, tako da se postavlja pitanje isplati li se političkim strankama uopće i ulaziti u vlast koja muku muči kako nahraniti svoje kadrove i njihovu rodbinu zaposlenu po uredima stotina ministarstava, uprava, nadzornih odbora…
Međutim, zaduženja su još uvijek u optjecaju što novoj garnituri vlasti daje koliko-toliko financijsku sigurnost barem jedno vrijeme (krajnji rok za dospijeće sredstava po 4. stand-by aranžmanu je lipanj 2015., a tu su i krediti Svjetske banke). A tada će postati jasno kako je BiH, samo po osnovi MMF-a, zadužena oko 558 milijuna eura, od čega će u idućoj godini već morati otplatiti 49 milijuna, a već godinu kasnije 82 milijuna eura. Kao dodatni izvor zarade nametnuo se trend kratkoročnog zaduživanja preko izdavanja obveznica, dok primjerice RS spas, osim u MMF-u, traži i kroz već ranije dogovorenu kreditnu liniju s Ruskom Federacijom, a čija je procedura u tijeku.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, u svom se komentaru slaže kako se strankama u ovakvoj situaciji zapravo sve manje isplati biti dijelom vlasti pred kojom se nalaze tolike obveze po osnovi dugovanja, a u svemu je primjetno kako je i manje javnog novca oko čijeg su se nadzora do sada stranke i natjecale. No, stranke i dalje žele ući u vlast, pri čemu niti jedna od njih, upozorio je Hasić, ne nudi konkretne mjere niti poziva na zajednički konsenzus za prevladavanje krize. Istodobno, dosadašnji sudionici vlasti, naglasio je, gurali su duže vrijeme zemlju u dužničko ropstvo zaduživanjem bez strategije te ne stvarajući pretpostavke za oporavak, a uz praksu izdavanja trezorskih zapisa. A kada je trebalo iskoristiti novac iz IPA fondova gdje postoji jasan nadzor Europske unije onda se domaći političari, podsjetio je Hasić, nisu baš iskazali.
Politika bez zajedničke vizije
S druge strane buduću vlast u našoj zemlji očekuju bolne političke reforme koje će zasigurno biti prevelik zalogaj u situaciji u kojoj ne postoji dovoljan stupanj konsenzusa oko nekoliko najvažnijih pitanja poput ustavnih promjena, modela mehanizma koordinacije.
Obećanja da će se vrlo brzo u idućem mandatu uraditi mnogo na ključnim europskim prioritetima padaju u vodu ako se prethodno ne postigne neka vrsta programskog dogovora stranaka koje će činiti vlast, no do sada praksa je pokazala kako su se mjeseci vrlo lako gubili u prepirkama oko podjele pozicija kao i kroz tradicionalne procese rekonstrukcije vlasti. Nepostojanje programskog dogovora dovelo je da BiH nije ispunila uvjete koji proizlaze iz SSP-a (Sejdić - Finci i mehanizam koordinacije), a slijedom toga nije podnesena ni aplikacija za članstvo u EU-u. O nekim težim tematikama poput opsežnih ustavnih promjena na razini BiH ili samo kroz rekonstrukciju Federacije kao prvi korak teško je govoriti ukoliko se pogledaju različita gledišta na ovu problematiku koju imaju stranke iz Sarajeva, odnosno Mostara.
Povećanje nezaposlenosti
Koliko se nedostatak zajedničke vizije gospodarskog oporavka osjeti u svakodnevnom životu, dovoljno je pogledati brojke. Unatoč obećanjima o većem broju radnih mjesta kojih smo se naslušali posljednjih godina, pokazatelji govore potpuno drukčije. Naime,
u svibnju 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 512.349, a četiri godine kasnije u istom mjesecu on iznosi 544.847.
Izvoz kao znanstvena fantastika
Početak novog investicijskog ciklusa i ulaganje u proizvodnju nisu dali rezultata. Dapače, izvozno orijentirane tvrtke muku muče s poreznim opterećenjima i birokracijom, kao i nepostojanju sluha države za njihove probleme, ali i mogućnosti. Zbog pada zaposlenosti u tom sektoru dolazi i slabijeg punjenja mirovinskih fondova. Nedavno donesen federalni Zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih subjekata je dobra stvar, no nažalost stiže s velikim zakašnjenjem.
Skupa administracija
Javna uprava kao i složen administrativni aparat u BiH ključna je prepreka u boljem iskorištavanju sredstava, koja umjesto na pokretanje proizvodnje kako u industriji, tako i u poljoprivredi, ide na financiranje uhljebljenih kadrova na svim razinama vlasti.
Primjerice, u proračunu BiH više od pola iznosa predviđeno je za plaće zaposlenih u bh. administraciji.
