Polako se rasplamsavaju polemike i kalkulacije oko formiranja novoga Vijeća ministara BiH. Razumljivo je da se političarima, ali i javnosti, žuri s formiranjem vlasti jer je zemlja do zuba opterećena stravično složenim političkim i ekonomskim problemima, međutim, i dalje se neobjašnjivo zaboravlja nerazjašnjena, čak na granici s nezakonitim, procedura provjere i utvrđivanja eventualnoga postojanja sukoba interesa za čelnike izvršne vlasti u državi.
Podsjećamo, izmijenjeni Zakon o sukobu interesa u bh. institucijama, po stručnom tumačenju pravne struke, neprovediv je i Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) dovodi u nezakonitu poziciju. Na to su mjesecima upozoravali članovi SIP-a, ali oni koji o tome odlučuje uporno su stavljali čepiće u uši i pravili se da ništa ne čuju ili možda ne razumiju.
Problemi
Parlament BiH je izmjenama zakona, koje su stupile na snagu u studenome prošle godine, SIP-u oduzeo nadležnost provjere i utvrđivanja postojanja sukoba interesa kod savjetnika te imenovanih i izabranih dužnosnika u institucijama BiH. Nadležnost za ovaj posao dana je novoosnovanom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čiji su članovi šest bh. parlamentaraca i tri čelnika Agencije za prevenciju borbe protiv korupcije BiH.
Novi zakon naložio je da Agencija preuzme sve zaposlene iz SIP-a koji su ranije radili na poslovima provjere sukoba interesa, ali ova obveza još nije ispunjena. Problem je nastao jer je SIP tražio da u Agenciju, njezin Odjel za administrativnu potporu, prijeđe svih devet zaposlenika koji su provodili Zakon o sukobu interesa, dok iz Agencije prihvaćaju samo osam, ali ne i devetog, koji je u Središnjem izbornom povjerenstvu istodobno i šef pravnog sektora.
To da Agencija prihvaća zaposlenike je samo uvjetno jer Vijeće ministara u konačnici o tome odlučuje. Naime, kako bi proveli izmijenjeni Zakon o sukobu interesa, i Agencija i SIP su predložili nove pravilnike o sistematizaciji, ali ih nije odobrilo Vijeće ministara. Čak tri puta su čelnici Agencije za prevenciju borbe protiv korupcije od državne Vlade tražili potvrđivanje pravilnika o sistematizaciji, dakle i novac, ali je isto toliko puta navodno Nikola Špirić taj pravilnik skidao sa sjednice Vijeća ministara. I to bez obrazloženja. Takvo Špirićevo ponašanje je navelo na sumnju da zapravo SNSD u biti ne želi jaku i učinkovitu Agenciju koja će se uhvatiti ukoštac sa zlom koje maligno razara društvo.
"Upozoravali smo Parlament, kad nam je oduzeo nadležnost, da se novi zakon ne može provesti. Parlamentarno povjerenstvo za sukob interesa sad vodi i upravni postupak, dakle zakonodavna radi posao izvrše vlasti. Svjesno su to uradili, nisu oni neznalice", svojedobno je upozoravao Suad Arnautović, član SIP-a. On ne dvoji kako će biti grdnih zavrzlama oko provjere novih članova Vijeća ministara BiH pa čak i moguće paralize cijeloga procesa formiranja državne vlasti.
Zbog neprelaska njezinih zaposlenih u Agenciju, SIP ima problem pri planiranju proračuna za iduću godinu, u koji su opet uvrstili svih sadašnjih 79 zaposlenika.
"Dovode nas u nezakonitu poziciju, oduzeli nam nadležnost, a ostavili ljudstvo i obvezu plaćati ga. Pazite apsurda, naš glavni tajnik potpisuje nekome plaću, a da istodobno niti on sam po novom zakonu uopće nije naš službenik", nije se mogao načuditi Suad Arnautović, apelirajući da se ovo hitno riješi.
Stjepan Mikić, predsjednik SIP-a, u nekoliko navrata, puno prije listopadskih izbora, najavio je da će ponovno inzistirati da Vijeće ministara, koje je i bilo predlagač spornog zakona, riješi problem zaposlenika SIP-a.
"Novo zakonsko rješenje o sukobu interesa nakaradno je postavljeno. To je nerazumna i ishitrena odluka. Izmjenom državnog zakona učinili su da u FBiH i Brčko Distriktu nema institucije koja može provoditi njihove zakone o sukobu interesa", uzaludno je upozoravao predsjednik Mikić.
Nakaradan zakon
Halid Genjac, predsjedatelj novoga, parlamentarnoga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u bh. institucijama, kritike članova SIP-a smatra opravdanim, ali i pita zašto su uporno šutjeli u vrijeme glasovanja o sada spornom zakonu.
"Moja stranka je jedina na vrijeme upozoravala da je ovo neprovedivo i da obesmišljava instituciju sukoba interesa. I ostali su znali, ali su šutjeli", odgovorio je Genjac. On ipak smatra kako zastoja u formiranju vlasti neće biti te da će SIPA raditi svoj dio posla, a SIP, kao i do sada vršiti provjeru eventualnoga sukoba interesa nositelja izvršne vlasti.
Genjac podsjeća kako su sredstva u ovogodišnjem proračunu za tu namjenu osigurana, a ako se posao provjere prenese u sljedeću godinu, zakonito ga je moguće financirati iz privremenoga proračuna, ako naravno do konca godine ne bude usvojen pravi proračun za sljedeću godinu, što će biti praktički neizvedivo jer se nova vlast tek treba konstituirati i ona će imati zadaću kreirati proračun državnih institucija.
Sljedeći potez će morati povući Središnje izborno povjerenstvo. Ako već tvrde da je Zakon neprovediv i da je nakaradan, postavlja se pitanje tko je onda spreman na sebe preuzeti odgovornost surogatne provjere i nenadležnoga postupka.
