Već nekoliko godina u javnosti se nagađa o marketinškoj aferi vezanoj za Eronet i istrazi koja je vođena u Sloveniji, Austriji i BiH. Po svemu sudeći, i posljednje aktivnosti Tužiteljstva BiH uslijedile su nakon inzistiranja slovenskih istražitelja koji su razotkrili, kako navode, "marketinško-mafijašku hobotnicu" koja je poslovala preko off-shore kompanije na Gibraltaru.
U Sloveniji je sudska istraga pokrenuta u svibnju 2013. na Okružnom sudu u Ljubljani na zahtjev specijaliziranog državnog tužiteljstva Republike Slovenije, koje je nadležno za organizirani, klasični i gospodarski kriminal, terorizam i korupciju.
Dokazi koje su slovenski istražitelji prikupili, kada su obaviješteni da milijunski transferi iz BiH predstavljaju pranje novca, otkrivaju kako je off-shore kompaniju 3 Media na Gibraltaru osnovao izvjesni Leonel Ruiz Ramirez iz meksičkog grada Guadalajara, koji je sebe postavio za direktora.
Slovenska istraga
Slobodna Bosna (SB) objavila je detalje iz slovenske istrage u kojoj stoji da je potom Meksikanac Leonel Ramirez punomoć za vođenje tvrtke dao bh državljaninu Nevenu Kulenoviću, koji je u travnju 2006. u ime tvrtke s Gibraltara otvorio poslovni račun kod tadašnje Bank Austria creditanstalt, danas UniCredit banke.
Analiza uplata i isplata s računa Kulenovićeve fantomske tvrtke je pokazala da je vlasnik sarajevske marketinške agencije S.V.-RSA sam sebi uplatio više od 2,5 milijuna eura (više od pet milijuna maraka), da je s računa društva Mreža plus (Darko Aleksić) stigla uplata u iznosu od nepunih 686.000 eura. Prema izvješću, kompanija Pink BH (Jovo Stanišić) je u istom razdoblju tvrtki 3 Media uplatila 669.000 eura, društvo Ujedinjeni mediji (Senad Zaimović i Ejub Kučuk) 768.000 eura, a UFA Media (Rusmir Nefić) nešto više od 60 tisuća eura. Istodobno je s računa 3 Media Kulenović sebi isplatio više od 540.000 eura, Branku Kotarcu više od milijun eura, Darku Aleksiću 214.000 eura, Sanjinu Kulenoviću 278.000 eura, Edinu Nuhiću 213.000 eura, Rusmiru Nefiću 45.000 eura, Nijazu Graciću blizu 52.000 eura, Adisu Kadriću 25.000 eura.
Direktoru Uprave HT-a Mostar Stipi Prliću je tvrtka 3 Media uplatila 169.500 eura, a njegovom pomoćniku Zoranu Bakuli više od 225.000 eura.
"Iz priložene prijave proističe da su Stipe Prlić kao predsjednik Uprave HT-a Mostar i Zoran Bakula kao direktor Sektora mobilne telefonije u dogovoru s vlasnikom i prokuristom agencije S.V.-RSA Nevenom Kulenovićem sklopili dva ugovora u suprotnosti s odredbama Zakona o javnim nabavama i pravilnika o javnim nabavama", piše u rješenju Okružnog suda u Ljubljani.
Dalje se precizira kako je Uprava HT-a Mostar u kolovozu 2007. objavila natječaj za izbor marketinške agencije, na koji su se prijavile tri tvrtke. Iako je najpovoljniju ponudu dostavila agencija McCann Erickson, Prlić i Bakula su krajem iste godine potpisali ugovor sa S.V.-RSA-om vrijedan 4,4 milijuna maraka, s tim da je naknadno uvećana kroz anekse. U izvješću se navodi kako Kulenović kao nagradu s računa 3 Media u UniCredit banci u Sloveniji isplaćuje Stipi Prliću 170.000 eura, a Zoranu Bakuli 197.800 eura. Kao razlog uplate u obje transakcije Kulenović je naveo "dogovor o posuđivanju".
I natječaj u 2008. za izbor marketinške agencije Uprava HT-a Mostar dala je agenciji S.V.-RSA te je potpisan novi ugovor vrijedan 4,5 milijuna maraka.
Namještanje natječaja
Prema nalazima Posebnog tužiteljstva Republike Slovenije, Stipe Prlić i Zoran Bakula su na namještenim tenderima marketinškoj agenciji S.V.-RSA osigurali novčanu korist veću od 6,8 milijuna eura, dok je njihova provizija navodno iznosila najmanje 367.800 eura te su mjesečno dobivali od 7700 do 9900 eura.
Prema podacima slovenske Službe za sprječavanje pranja novca, Kulenovićeva je sarajevska agencija na račun njegove tvrtke s Gibraltara u UniCredit banci u Ljubljani u razdoblju od lipnja 2008. do veljače 2011. mjesečno uplaćivala oko 50 tisuća eura.
Istodobno Kulenovićeva off-shore kompanija 3 Media nije imala nikakvih drugih poslovnih aktivnosti (čak ni troškova telefonskih računa), osim što je služila za pranje novca koji su trojica osumnjičenika zaradila na namještenim tenderima.
Kulenoviću su u svibnju 2012. računi blokirani. U sudskom obrazloženju je navedeno kako postoji bojazan da bi Kulenović, nakon deblokade računa, novac mogao prebaciti na svoj ili račun drugih fizičkih osoba u BiH, čime bi bilo onemogućena njegovo oduzimanje po okončanju kaznenog postupka.
Istraživali i Austrijanci
O istrazi u Austriji opširno je pisao "Die Presse" navodeći da je austrijsko pravosuđe ovaj slučaj počelo istraživati prošle godine, a da su se dokazi koji su ukazivali na pranje novca pojavili još prije četiri godine. Tada je sumnju izazvao poštanski pretinac u jednoj banci u Gracu, čiji je vlasnik tvrtka na Gibraltaru, koji se smatra jednom od zemalja tzv. poreznog raja. Tvrtku, za koju se kasnije ispostavilo da je fiktivna, navodno je osnovao jedan meksički pjesnik. Kao opunomoćenik korištenja tog poštanskog sandučića s bankovnom vezom u Ljubljani je Neven Kulenović. Pozivajući se na izvore u austrijskom pravosuđu, list navodi da su vlasnici računa u austrijskoj banci Zoran Bakula i Stipe Prlić, a cijeli lanac dovode u vezu s izvlačenjem novca iz kompanije Eronet, u čemu Kulenović igra značajnu ulogu.
