Dva mjeseca nakon izbora iz HSP-a BiH najavljena je rasprava u svezi lošeg izbornog rezultata te stranke na proteklim listopadskim Općim izborima.
Zajednička sjednica Predsjedništva i Glavnoga stana HSP BiH zakazana je za danas (nedjelja, 6. prosinca), a kao najvažnija točka dnevnog reda najavljena je rasprava u svezi izbornog rezultata HSP BiH na listopadskim Općim izborima. Sukladno tome, pravaši bi trebali donijeti i konkretan plan stranačkih aktivnosti kako bi se, kako su istaknuli, ovakvo stanje nadišlo.
Inače, HSP BiH na posljednjim općim izborima, čak i u koalicijama, nije uspio ponoviti uspjeh od prije četiri godine, a stranka bilježi katastrofalan pad povjerenja birača.
U Federaciji BiH, u koaliciji 'Snaga BiH', zajedno s DSI-jom nisu uspjeli zabilježiti ni 7.000 glasova, dok je u RS-u ostvareno 34.583 glasova, ali u koaliciji 'Domovina' i to zajedno s DF-om, SBB-om, SDA-om i SBiH-om.
Ulazeći u vlast u Federaciji, tzv. 'Platformu', zajedno s SDP-om, SDA-om i NSRZB-om, HSP BiH je bio podvrgnut neviđenim pritiscima i blokadama od strane dva HDZ-a -HDZ BiH i HDZ 1990 koji su sve četiri protekle godine na predsjednika, ministre i članove ove stranke, upornim medijskim manipulacijama i političkim blokadama stavljali anatemu "hrvatskih izdajnika", ne dopuštajući da pravaši kao i druge hrvatske stranke "neistomišljenice", uopće budu i članicom, danas, privatiziranog Hrvatskog narodnog sabora.
Pravaši su nazivani "hrvatskim izdajnicima" iako su često zastupali i branili hrvatske nacionalne interese kao niti jedna stranka do tada koja nosi hrvatksi prefiks, a "epitet" hrvatskih izdajnika im je ostao i do danas.
HSP BiH će danas donijeti i plan daljnjih stranačkih aktivnosti i vjerojatno sljedećih, mogućih koalicija.
1. udarac
No, činjenica je da je prvi udarac Jurišićevom HSP-u BiH zadao tadašnji predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić, stranke koja je zajedno s HSP-om BiH u 'Hrvatskoj koaliciji' izašla na Opće izbore prije četiri godine. Ljubić je u svojim tadašnjim predizbornim istupima čak i oštrijom retorikom napadao HDZ BiH i njihovog predsjednika Dragana Čovića, kampanju zasnivajući najviše upravo na napadima na lidera suparničkog HDZ-a.
Međutim, nakon što se tajnom političkom trgovinom i ucjenama, službeno potpisanom kao 'Sporazum' s HDZ-om BiH, 'Devedesetka' priklonila dojučerašnjem ljutom rivalu Čoviću i time dojučerašnjem partneru HSP-u oduzela dio od zajedničkog izbornog rezultata, stvoren je temelj za političku folk-kampanju 'hrvatski izdajnici'. Zašto folk-kampanju? Dodastatan je samo jedan primjer: iako je HSP-ov predsjednik Federacije, svojim potezima oko revizije braniteljskih prava učinio više nego prijašnja predsjednica F BiH , HDZ-ovka Borjana Krišto (čiji je i potpis na Zakonu o reviziji), kao i bilo koji HDZ-ov ministar ili političar do tada, Budimir je "slovio" kao "hrvatski izdajnik".
Također, dobro je podsjetiti da jednu "sitnicu" da su svi tadašnji napori oko formiranja federalne vlade pali u vodu kada dva HDZ-a nisu pristala da jedno federalno ministarstvo pripadne HSP-u, ali i na činjenicu na tajni dogovor HDZ-a BiH i SNSD-a da jedno federalno ministarstvo iz hrvatske kvote pripadne Dodikovim socijalistima. HSP-ovci su bili smetnja.
2. udarac
Iako je federalna vlada na početku mandata davala poruke jačine, sposobnosti i kompaknosti, vrlo brzo na površinu su isplivali problemi oko stranačkog kadroviranja. Prvi i najveći problem, koji je pokrenuo lavinu i početak kraja, a na radost HDZ-a, je imenovanje novog-starog direktora Uprave Razvojne banke F BiH. Nakon toga HSP BiH je balansirao između lobija SDP-a i SDA, pritisnutih na rekonstrukciju Vlade F BiH i vraćanje HDZ-a u istu, a slično se događalo i NSRZB-u, 'Boljitku' braće Mladena i Jerka Ivankovića Lijanovića. Uz sve ove probleme i konstanstne blokade i traženja ostavke ovih ili onih ministara, vršen je i stalni pritisak od strane dva HDZ-a i blokade u parlamentima za bilo kakve inicijative.
3. udarac
Ubrzo nakon ulaska u vlast, Živko Budimir, HSP-ov predsjednik Federacije i zamjenik predsjednika stranke Josip Perić i zastupnik u Parlamentu, bilježe sve češće nesuglasice s vrhom stranke i predsjednikom HSP-a Zvonkom Jurišićem.
Frakcije u HSP-u osjetile su se i u radu HSP-ovim ministara u Vladi, a ni daleko jača stranka ne bi mogla lako preživjeti sve ono što se događalo HSP-u. Uskoro i Budimir i Perić osnivaju svoje stranke, preuzimaju pojedine ogranke stranke, no rezultati izbora pokazali su se katastrofalno drukčijim od očekivanih. Iako je Jurišić s predsjednikm SDP-a Zlatkom Lagumdžijom bio ispregovarao "častan izlazak" iz Vlade F BiH, HSP-ovi ministri nisu dijelili takvo mišljenje, smatrajući da bi to značilo kukavičko povlačenje. Stoga je opravdan i zaključak da je HSP BiH bio dijelom federalne vlade tek oko pola mandata.
Iako su Opći izbori polučili katastrofalan rezultat HSP BiH nije doživio slom i nestanak nakon političke avanture zvane 'Platforma'. Teško da će ova stranka ikada više na tolikoj razini biti dijelom vlasti, no posljednje četiri godine svakako su najjače obilježile povijest ove stranke u BiH.
Tko je odgovoran?
Moglo bi se kazati svi. Iako je ključan politički zaokret prema HDZ-u tadašnjeg predsjednika 'Devedesetke', to je bio "vanjski utjecaj". Ono pred čime HSP-ovci nisu smjeli pokleknuti i što su trebali drukčije rješavati su velike unutarstranačke eksplozije egoizma, pohlepe za iznenadnom vlašću i utjecajem i nevjerojatno niska razina stranačke discipline koju za razliku od HDZ-a BiH gdje je ona na najvišoj mogućoj letvici.
Također, HSP BiH je i žrtva stalnih blokada federalne vlade uopće, odnosno, prijepora SDP-a i SDA, stalnih politički iniciranih uhićenja predsjednika F BiH i pojedinih federalnih ministara, blokada u parlamentu. U ovakvim okolnostima nemoguće je funkcioniranje bilo koje vlade.
Stoga se, kao jedan od zaključaka, može kazati da je HSP BiH sam sebe doveo pred uništenje. Pred HSP-om BiH su žurni odgovori na brojna pitanja.
Jedno od najznačajnijih je i priprema ove stranke za lokalne izbore koji će odrediti nestaje li hrvatska desnica u BiH te prepušta li svoje mjesto manjim pravaškim strankama pod okriljem HDZ-a BiH, scenariju kakvog su doživjeli pravaši u susjednoj Hrvatskoj?
