Živko Budimir, koji će na dužnosti predsjednika Federacije BiH provesti još kratko vrijeme u iščekivanju imenovanja svoga nasljednika ili nasljednice, za tjednik Nacional dao je svojevrstan "zaključni intervju" svog predsjedničkog mandata.
Kako biste ocijenili situaciju u Bosni i Hercegovini nakon nedavnih izbora i kako će se ti rezultati odraziti na situaciju u cijeloj regiji?
"Na kraju jednog od najburnijih mandata na poziciji predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine mogu reći da su protekle četiri godine politike SDP-a razočarale građane i da u te četiri godine nije došlo do željenih i toliko potrebnih promjena u Bosni i Hercegovini. Država se nalazi u vrlo teškoj gospodarskoj situaciji, a podaci SDP-a o desetak tisuća novih radnih mjesta u protekle četiri godine jednostavno nisu točni jer realne brojke pokazuju da je nezaposlenost veća nego što je bila 2010. godine.
To govori da je kriza u BiH veća nego što je bila prije četiri godine i novoj vlasti sigurno neće biti lako. No, oni su toga bili svjesni kada su izlazili na izbore i trebali su pripremiti rješenja s kojima bi mijenjali stanje u državi. Osobno nisam uvjeren da će i u ovom mandatu doći do značajnijih promjena u Bosni i Hercegovini, niti u političkom niti u gospodarskom smislu jer sam svjestan da onaj koji je problem stvorio taj isti problem ne može riješiti, a upravo je ova garnitura koja je sada došla na vlast probleme i stvorila."
Gdje je Bosna i Hercegovina danas u odnosu na vrijeme prije četiri godine kada ste i Vi preuzeli mandat kao predsjednik Federacije BiH?
"Ono što se može reći jest da je zahvaljujući prošloj vlasti pobjeda nacionalnih stranaka najuvjerljivija od 1998. godine. Ove izbore možemo usporediti s onima iz 1998. kada su nacionalne stranke dobile najviše glasova. To svakako utječe na politička zbivanja u BiH, ali moram naglasiti da njihova pobjeda ne predstavlja i stvarnu potporu birača. Jednim dijelom postoji potpora, ali drugim dijelom ta je potpora rezultat izbornog inžinjeringa. Međutim, to ne umanjuje vrijednost njihove pobjede. HDZ, SDA i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata imaju u rukama instrumente vlasti i oni će upravljati BiH u narednom razdoblju. Mi se trebamo zapitati u kojem će oni smjeru odvesti BiH, ali i cijelu regiju jer znamo da je BiH prostor koji može biti pokretač kako pozitivnih, tako i negativnih političkih procesa u regiji."
Kako ste tijekom mandata surađivali s aktualnom hrvatskom vlasti i jeste li zadovoljni s odnosom prema Hrvatima u BiH?
"Nisam imao nikakvu suradnju sa službenim institucijama Republike Hrvatske. Opravdanje Predsjednika Josipovića i premijera Milanovića je bilo da suradnje nema jer im je smetao način mog izbora za predsjednika Federacije BiH. Međutim, istovremeno smo svjedoci da postoji jako dobra suradnja službenih hrvatskih institucija s Republikom Srpskom i Miloradom Dodikom kao njenim predsjednikom, iako se može postaviti i pitanje njegovog dolaska na vlast.
Naime, on je postavljen od strane međunarodne zajednice, a kada je izabran za predsjednika Vlade imao je svega dva mandata u skupštini Republike Srpske, te je nastavio provoditi politiku SDS-a iako je postavljen da vodi drugačiju politiku. Meni je neprihvatljivo da hrvatske vlasti tako dobro surađuju s vlastima Republike Srpske jer ta vlast blokira povratak Hrvata dok je istovremno stvoren etnički čist prostor i otvoreno se zagovara pripojenje Republike Srpske Srbiji."
Ovih ste dana trebali biti u Madridu na Svjetskom energetskom forumu, koji je zbog sigurnosnih prijetnji u posljednji trenutak otkazan. O čemu ste tamo trebali govoriti?
"Pozvali su me ljudi koji prate moje politčko djelovanje i moje stavove, a dio zasluga ide i prijateljskim odnosima s nekim ljudima iz Hrvatske, među kojima je i Dražen Komarica. Presudni su ipak bili moji politički stavovi u kojima već duže vrijeme upozoravam na sve veći utjecaj Rusije na prostor Bosne i Hercegovine i Srbije. Imao sam namjeru o tome govoriti na madridskom forumu, odnosno želio sam upozoriti na činjenicu da su ruske tvrtke već duže vremena prisutne u Republici Srpskoj gdje su nedavno dobile koncesije za istraživanje nafte i plina, dok Gazprom već duže vrijeme širi svoje poslovanje po cijeloj Bosni i Hercegovini. Osim što su prisutne u energetskom sektoru, postoje neke indicije da su ruske tvrtke prisutne i u elektro-energetskom sektoru Republike Srpske. Odnedavno smo svjedoci toga i da se ruskim najavama o odustajanju od Južnog toka šalju poruke i Srbiji i Republici Srpskoj da se nikako ne bi smjele približiti Europskoj uniji."
Kako utjecaj Rusije može djelovati na prostor bivše Jugoslavije?
"Nikada nisam krio da jednako volim dvije države, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i kada razmišljam o budućnosti ovih prostora, razmišljam da trebam štititi interese dviju država. Ovakav razvoj događaja može dovesti do neželjenih posljedica pogotovo za Hrvate koji bi mogli u potpunosti nestati iz BiH. Srbija sve više dobiva na značaju zbog interesa Rusije i zapadne će zemlje biti spremne na određene ustupke Srbiji kako bi ih odmakli od ruskog utjecaja. Možda ću zvučati malo dramatično, ali nisu isključene ni neke radikalnije akcije koje se mogu dogoditi u BiH, a koje se tiču trajnog rješenja pitanja Srbije i Republike Srpske.
U tom smislu Hrvatska mora biti jako oprezna jer se vrlo lako može dogoditi da dobije novog susjeda ukoliko politički događaji krenu prema raspadu Bosne i Hercegovine, a o čemu srpska politika intenzivno i otvoreno govori zadnjih pet godina. Prema toj politici raspad BiH i samostalnost Republike Srpske jedino je moguće rješenje, a treba biti i vrlo oprezan i na bošnjačku politiku u slučaju takvog raspleta. Želim vjerovati da je stav zapada još uvijek takav da BiH treba ostati jedinstvena i nepodijeljena država i u svom političkom djelovanju kroz novoosnovanu političku stranku sam predstavio jednu, u ovom trenutku radikalnu, ideju po kojoj bi BiH bila moderna europska država bez entiteta, podijeljena u četiri multinacionalne regije. Smatram da je to jedini put očuvanja Bosne i Hercegovine u postojećim granicama koja bi na taj način bila garancija mira u regiji."
Međutim, Vaš program nije prihvaćen na proteklim izborima?
"Nije prihvaćen zbog načina na koji se u BiH održavaju izbori. Bosna i Hercegovina se još nije odmakla od plemenskog ili nacionalnog načina funkcioniranja, a riječ je i o državi u srcu Europe u kojoj je još uvijek moguće kupiti glas za 20 maraka, odnosno 80 kuna. To je moguće jer je nezaposlenost veća od 40 posto, jer 30 posto građana živi ispod granice siromaštva i oni zbog borbe za preživljavanje uopće nisu u stanju pratiti politiku. Moramo biti svjesni da u takvoj zemlji građani i birači ne odlučuju na temelju programa koje stranke nude nego odlučuju pukom potrebom i osjećajem za preživljavanje."
Kako komentirate energetsku politiku Hrvatske i njen odnos prema regiji?
"Hrvatska energetska politika nije dovoljno aktivna i smatram velikim propustom što je INA prodana mađarskom MOL-u jer je na taj način Hrvatska sebi oduzela mogućnost planiranja i upravljanja u vrlo bitnom energetskom sektoru. S druge strane mislim da kroz vanjsku politiku nije učinjeno dovoljno na alternativnom plinskom pravcu koji bi išao kroz Hrvatsku, a i projekt LNG terminala na Krku je već odavno trebao biti realiziran. Ti alternativni pravci su od velike važnosti za ovaj dio Europe, a Hrvatska bi njime postala energetska sila. S moje točke gledišta smatram i da je Hrvatska trebala više raditi na umreživanju s energetskim sustavom Bosne i Hercegovine i na taj način jačati međusobnu suradnju dviju država."
U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina često događalo da se poduzetnici i političari privode zbog ozbiljnih optužbi da bi vrlo brzo sve palo u drugi plan i rijetko koji slučaj bi završio presudom. Vi ste također bili privideni i bili ste suočeni s neugodnim optužbama. Kakvo je danas stanje tog predmeta?
"Privođenje mene kao predsjednika Federacije BiH na radnom mjestu i to zbog aktivnosti koje su i ustavom predviđene kao ovlasti predsjednika Federacije pokazuje da u BiH ne postoji pravna sigurnost za građane. Ako se bez dokaza može privesti predsjednika Federacije, onda niti jedan građanin nije siguran. Ove moje riječi dodatno osnažuje činjenica da je Ustavni sud, 28 dana nakon moga uhićenja, donio presudu u kojoj je rečeno da su svi dokazi koje je predstavilo tužiteljstvo na bazi rekla-kazala. Ovdje koristim citat iz odluke Ustavnog suda gdje je doslovno napisano da su "dokazi rekla-kazala". Događaji proteklih mjeseci kulminirali su međusobnim medijskim napadima tužiteljstva i suda Bosne i Hercegovine, što je nezapamćeno u jednoj normalnoj i uređenoj državi. Nakon toga ne postoji niti jedan građanin koji nije uvjeren da su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine dio korumptivnog sustava države te su pod kontrolom političkih struktura koje organiziraju i provode korupciju u BiH. U tom kontekstu treba gledati i djelovanje pravosuđa koje djeluje na način da eliminira one strukture koje predstavljaju eventualnu prijetnju ili koje jednostavno smetaju tim političkim strukturama koje upravljaju životom u BiH."
Kakve su Vam političke ambicije nakon završetka mandata predsjednika Federacije BiH?
"Svjestan sam da nakon izbornih rezultata ne mogu biti aktivan sudionik političkih zbivanja kroz državne institucije Bosne i Hercegovine, ali nemam namjeru prestati s političkim djelovanjem jer sam uvjeren da je ideja koju promoviram kroz Stranku pravde i povjerenja jedino pravo rješenje za BiH i budućnost njenih građana. Treba prvo vidjeti u kojem će pravcu krenuti politčki procesi jer ako oni krenu u negativnom smjeru koji sam ranije spomenuo, onda širenje takve ideje nema smisla. Međutim, ako oni krenu prema normalizaciji situacije u Bosni i Hercegovini onda će ta ideja već do idućih izbora imati puno veći broj zagovornika."
U kojoj mjeri pratite zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni i kako ih komentirate?
"Uvijek sam ih pratio i uvijek ću ih pratiti jer kao što sam i rekao Hrvatska je zemlja koju smtaram svojom domovinom. Samim time me i zanima utrka za predsjednika Republike Hrvatske i pratim sva događanja koliko mi to obveze dopuštaju. Mislim da će izbori biti vrlo zanimljivi jer mi se čini da su to do sada najneizvjesniji predsjednički izbori. Osobno bih svoju podršku dao Milanu Kujundžiću. Jasno je da su njegove šanse daleko manje nego što su to šanse Ive Jospiovića i Kolinde Grabar Kitarović i to iz razloga što on iza sebe nema jaku političku stranku koja bi ga podržala. Građani obično nisu svjesni da se izbori ne dobivaju samo kampanjom i izgovorenim riječima, već morate imati i infrastrukturu da izbore provedete na jedan dobar način.
Predsjednik Josipović je u prvim godinama svoga manadata imao aktivnu vanjsku politiku. Smatrate li da se ta aktivnost nastavila tokom cijelog madata ili se smanjivala prema njegovom kraju?
"Ne bih se složio da je Josipović imao aktivnu vanjsku politiku. Čini mi se da je on sebe na početku mandata želio predstaviti kao predsjednika s aktivnom vanjskom politikom, ali ja sviranje klavira Miloradu Dodiku 2012. u Banja Luci ne vidim kao aktivnu vanjsku politiku."







