Oznakom zemljopisnog porijekla u Bosni i Hercegovini zaštićeno je osam proizvoda. Ta oznaka ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštičeni i proizvođač i kupac od možebitnih pokušaja prijevara ili lažiranja određene robe.
Prva dva zaštićena proizvoda bila su gračaničko keranje i cazinski kestenov med, a u prošloj godini u registar su upisani ljubuški rani krumpir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat te hercegovački med i kreševsko potkovano jaje.
Zemljopisna oznaka identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorija određene zemlje, regije ili lokaliteta s tog teritorija, gdje se određena kakvoća, reputacija ili druga svojstva robe bitno mogu pripisati njezinom zemljopisnom porijeklu.
Ponajveći šipovački krumpiraš Mijo Bebek "Strašni" čiji krumpir najranije dospjeva
Iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, institucije koja je nadležna za provođenje upravnog postupka za stjecanje oznaka, su kazali kako se oznaka zemljopisnog porijekla upotrebljava za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti.
Ta oznaka, pojašnjavaju, ne štiti proizvod, nego znak kojim se označava proizvod. Njome su zaštičeni i proizvođač i kupac od eventualnih pokušaja prijevara ili lažiranja određene robe.
Predsjednik Udruženja pčelara "Kesten" iz Cazina Hazim Hodžić kaže da je Udruženja vlasnik oznake od 2010. godine, a da je doprinijela tome da je cazinski med prepoznatljiv na tržištu, traženiji je na domaćim sajmovima, ali i na izlaganjima u zemljama okruženja.
Osnovni razlog prijave za oznaku bila je želja za zaštitom proizvoda od kestena po kojem je područje Cazina stoljećima prepoznatljivo.
"Cazinski kestenov med na svim sajmovima dobivao je najviše ocjene, na slovenačkim sajmovima, iako i oni imaju kestenovu pašu, naš med su ocjenjivali najvišim ocjenama. To je bio dovoljan razlog da tražimo zaštitu svog proizvoda" - rekao je Hodžić.
Kada su se prijavili za oznaku zemljopisnog porijekla prijavili su 35 pčelara, međutim, gubitkom članova Udruga je ostalo na osam oznaka. Ove godine povjerenstvo je izašlo na pet pčelinjaka i odobrila oznaku za pet pčelara.
Svaki pčelar treba se posebno registrirati, a trenutačno su u fazi povećanja broja osoba koje će dobiti pravo na korištenje oznake.
Hodžić pojašnjava da pčelar obavijesti povjerenstvo kada seli pčele na pašu i da tada društva budu evidentirana, također, obavijesti ih i kada vraća pčelinjak i kada vrca med. Na osnovu kilaže izvrcanog meda aplikant dobije broj vinjeta, oznaka.
"Oznaka kupcu daje siguran da je med pravi kestenov s područja Cazina i da je prošao najstrožije kriterije" - naglasio je Hodžić.
Kada je u pitanju cijena zaštičenog i nezaštićenog meda kaže da je ista, ali da vinjeta osigura bržu prodaju. Smatra da bi razlika cijene odbila kupce od zaštićenog meda, bez obzira što je sigurno najkvalitetniji.
Najavio je da će Udruga raditi na promociji oznake zemljopisnog porijekla i svog proizvoda.
