Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, govorila je o stanju medijskih sloboda danas u Bosni i Hercegovini. Govoreći o tome Dunja Mijatović je ocijenila stanje medijskih sloboda:
"Nimalo ružičasto, situacija je vrlo komplicirana, vrlo negativna ako govorimo uopće o novinarstvu kao profesiji u odnosu građana, političara prema novinarima i prema novinarstvu. Ja bih čak proširila to pitanje na regiju, jer ne moguće je gledati Bosnu i Hercegovinu odvojeno od čitave regije, kako novinari uopće žive, s čime se sve suočavaju pokušavajući da rade svoj posao. Ali situacija isto, nije toliko loša da se ne može popraviti. Ako postoji politička volja i još nešto što mislim da je vrlo bitno, a to je u rukama novinara, solidarnost, dignitet profesije i očuvanje postulata istinskog istraživačkog profesionalnog novinara."
Mijatović je spomenula solidarnost, prije svega među novinarima. Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo koliko nedostaje solidarnosti među novinarima upravo u Bosni i Hercegovini, Dunja Mijatović je odgovorila:
"Klix.ba je bio jedan od slučajeva gdje se pokazalo da postoji solidarnost. Tada sam po prvi put primijetila da novinari, bez obzira na to iz kojeg dijela dolaze i kojoj medijskoj kući pripadaju, govore o tome kako je to nedopustivo što se desilo sa klixom.ba, upad u prostorije portala. U Vašem konkretnom slučaju sam isto tako primijetila da je došlo do određene vrste solidarnosti novinara koji su podigli svoj glas u zaštitu, i ne samo ličnosti nego i novinarstva uopšte od raznih napada. Međutim, ti napadi na novinare su toliko složeni i toliko komplicirani da ono što ja očekujem od novinara, ne samo ovdje nego i svugdje drugo, da ne ulaze previše u detalje koji nisu u njihovoj nadležnosti, nego da jednostavno stanu u zaštitu profesije. Toga je sve manje i manje, i ne mislim da je situacija imalo ružičasta i u tom konkretnom slučaju."
Dunja Mijatović je govorila i tome kako vidi cijelu regiju, što je najveći problem i što bi željela vidjeti u perspektivi u naredne dvije godine da se promijeni.
"Voljela bih vidjeti da političari konačno shvate, da dignu ruke od medija i da pokušavaju da utiču na rad medija. Još uvijek, ne mogu da se otmem utisku da čitava regija, znači političke strukture žele da kontroliraju medije. Nekad čak i direktno, bez pokušaja da se to radi u rukavicama i mislim dok se to ne promijeni i dok se konačno ne shvati da je to jednostavno jedna bitka koju sigurno neće dobiti da bi ostali na vlasti, novinarstvo na ovim područjima će i dalje da kaska."
Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo o digitalizaciji u Bosni i Hercegovini i da li su predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije i predstavnici vlasti u BiH nešto konkretno obećali i kako riješiti taj problem, Mijatović je odgovorila:
"Najgore što se moglo desiti je upravo ovo što se desilo, da je Bosna i Hercegovina zadnja u procesu digitalizacije, ako govorimo o regiji. Po svemu onome što ja znam još iz perioda kada sam radila u Regulatornoj agenciji za komunikacije da smo mi bili spremni da se to desi puno prije, da smo krenuli da razgovaramo o digitalizaciji, o prelasku na digitalno emitiranje još 2007. godine, kada još niko o tome nije ni govorio, da je bio osnovan DTT forum, da je usvojen frekventni plan sa međunarodnom unijom za telekomunikacije, da smo uspjeli uraditi sve i sa kolegama tamo da bi uskladili sve što je potrebno da bi se krenulo, međutim jedan jedini razlog zašto sve to nije urađeno je nedostatak političke volje u Bosni i Hercegovini.
Nije ni problem ekonomske prirode, znači novac je bio tu, Europska komisija je spremna da pomogne i sada, ali čeka se na korak Bosne i Hercegovine u tom procesu, postoji oprema koja stoji i koja se ne koristi. I sve to, jednostavno predstavllja vrlo tužnu sliku kada se govori o prosperitetu svih građana Bosne i Hercegovine. Mi ne možemo dozvoliti da ostanemo crna rupa."
