U posljednjih šest godina broj učenika u osnovnim školama u Zapadnohercegovačkoj županiji je manji za 2648.
Prema podacima iz dokumenta "Strategija razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2014. - 2020.", tijekom 2009. godine osnovne škole u ovoj županiji je pohađalo 10.896 učenika, a danas ih je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta ZH županije, u školskim klupama 8248.
Zanimljivo je spomenuti kako je u samo godinu dana u školama bilo skoro 1000 učenika manje.
"Tijekom 2010. godine osnovne škole u Zapadnohercegovačkoj županiji pohađalo je 9927 učenika, a 2011. ova županija je imala 9546 osnovnoškolaca", stoji u spomenutom dokumentu.
S druge strane, u srednjim školama na području ove županije bilježi se rast broja učenika. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, u vrijeme njegove izrade (2012. - 2013.) u srednjim školama na području ZH županije bilo je ukupno 4168 učenika, dok ove školske godine srednje škole pohađa 4248 učenika.
U okviru strukovnih škola na području Zapadnohercegovačke županije postoji čak 27 različitih zanimanja. Ipak, prema pokazateljima od prije tri godine, među učenicima je i dalje najpopularnija opća gimnazija.
"U svim gimnazijama upisano je 1726 gimnazijalaca, a u srednjim strukovnim školama ukupno 2442 učenika različitih strukovnih zanimanja", navodi se u dokumentu strategije razvitka.
U istom dokumentu stoji i kako je u srednjoškolskom obrazovanju županije zaposlen 261 nastavnik. Iako škole nude velik broj zanimanja, u dokumentu strategije se upozorava kako nastavni planovi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada, te da bi se time trebalo pozabaviti.
"Srednje škole u ZH županiji, te njihovi nastavni i školski programi su inercijom nastavili djelovati uglavnom po modelu koji se desetljećima uhodao u prethodnom državnom sustavu koji je imao potrebu za kadrovima za tržište rada koje je drugačije funkcioniralo i u potpuno drugačijim uvjetima", navodi se u dokumentu, te se ističe kako su danas potrebni što kreativniji i što inovativniji školski planovi i programi kako bi proizvodili znanja i vještine koje imaju stvarno mjesto na tržištu rada.
"Prilagodbu treba napraviti nakon rezultata u izradi analiza trenutačnih potreba tržišta rada, kao i izrade procjena budućih kratkoročnih i dugoročnih potreba tržišta rada", zaključeno je u dokumentu strategije.
