BiH nema druge alternative od priključenja Europskoj uniji i u tom je kontekstu potrebno ubrzati ekonomske i socijalne reforme kako bi se konačno poboljšala katastrofalna gospodarska situacija u državi, a BiH vratila na europske tračnice složili su se svi sudionici jučer održane konferencije "Europska budućnost BiH - 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma".
Međutim, govornici na konferenciji koja je okupila cijeli državni vrh BiH, kao i ključne predstavnike EU-a iznijeli su nekoliko verzija kako doći do funkcionalnijeg, ali i pravednijeg ustroja te time pokazali kako oko tog izuzetno važnog pitanja nema konsenzusa. Ipak, istaknuto je kako potrebne reforme zahtijevaju provođenje institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj zemlje ostvarivanjem veće funkcionalnosti države, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te svih građana.
Ustavna reforma, priopćeno je iz Europskog parlamenta, mora pritom uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, kao što je istaknuto u prijašnjim rezolucijama Europskog parlamenta. Naglašeno je kako teritorijalni integritet i jedinstvo Bosne i Hercegovine moraju biti u potpunosti poštivani te da se o pitanjima državne razine može odlučivati jedino na državnoj razini.
Sudionici Konferencije usuglasili su se da BiH treba ostati visoko na listi prioriteta EU, posebno nakon novog pristupa EU i stupanja na snagu SSP-a.
Federalizacija
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović tako je poručio kako je proces usklađivanja ustroja i okvira sa međunarodnim i domaćim standardima pravi put BiH, a da je za početak, potrebna izmjena Izbornog zakona u cilju zaštite legitimiteta i to treba biti prvi konkretan korak ka jačanju samoodrživosti BiH. Također, napominje i kako je krajnji cilj stvaranje stabilne države u kojoj se sva pitanja rješavaju zajednički. A govoreći pak o ravnopravnosti naroda, on je napomenuo kako politike koje kalkuliraju i negiraju neravnopravnost naroda protivne svim građanima BiH jer ugrožavaju vladavinu prava.
Istodobno, takve stvari nanose štetu državi i slabe povjerenje među građanima, ponovivši kako su upravo Hrvati najugroženiji jer ih se izbacuje iz procesa. Stoga je minimum koji treba napraviti promijeniti Izborni zakon kako bi narodi mogli slobodno birati svoje predstavnike vlasti na svim razinama, dok je s druge strane potrebo razmišljati i o narodu koji u nekim jedinicama nije u većini. Pravi put za ravnopravnost je federalizam, a Čović kaže kako taj princip ne dovodi u pitanje suverenitet države, već dovodi narode u konačno suglasje. Podsjetivši kako je Belgija dugo vodila ovaj proces, Čović je naglasio kako federalizacija predstavlja pozitivno rješenje koje će uvažavati prava svih u BiH.
Polako u promjene
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, pak, zadržao se i na hrvatskom pitanju, kazavši kako bi ono moglo biti riješeno do polovice iduće godine, ali i kako treba razdvojiti stvarne nacionalne interese od nekih zabluda. Tako su primjerice Bošnjaci tražili nekada prijenos nadležnosti s entiteta na državu i kada je to bilo upitno za njihov nacionalni interes, dok su se Srbi suprotstavljali jačanju države, iako je to išlo u njihovu korist.
Pritom je poručio kako bi u nadogradnju i promjenu Daytona trebalo ići polako, evolucijski uz kompromise. Jedan od primjera koje je naveo je i činjenica da BiH danas ima 13 vlada, pa bi tako neke od promjena mogle ići, kazao je, i u smjeru stvaranja mega županija, njih tri ili četiri, čime bi se smanjio ukupan broj županija u Federaciji. Jedini pak put za izmjene Daytonskog sporazuma je kroz europske integracije, dok će u procesu popravke i otklanjanja diskriminacije ključnu ulogu imati Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava.
No, te popravke neće suštinski promijeniti dejtonsko etno-teritorijalno uređenje i sustav podjele vlasti između tri konstitutivna naroda jer zaštita nacionalnih interesa i dalje mora postojati, iako mehanizmi zaštite moraju imati realan obim, a s vremenom njihov bi se obuhvat smanjivao u korist zaštite općih ljudskih prava i ubrzanijeg razvoja gospodarstva. O novom ustavu BiH mogli bi se, prema Izetbegovićevom mišljenju, dogovoriti tek neki budući politički lideri i to nakon što BiH određeno vrijeme provede u EU, završi se proces pomirenja te oni za nešto takvo budu imali podršku birača.
Radna mjesta
Federica Mogherini, visoka predstavnicom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku istakla je da BiH mora nastaviti ispunjavati obećanja svojim građanima, ne toliko EU institucijama, koliko svojim stanovnicima.
"Dali su obećanje da će njihova zemlja postati država EU", riječi su Mogherini.
"Uskoro ću posjeti Sarajevo s povjerenikom Hahnom. Budućnost BiH i Zapadnog Balkana je unutar EU, i neću prestati to govoriti dok se ne obistini. Nakon 20 godina, odgovornost je vaša i odgovorni ste svojim državljanima. Udružite zemlju i mi ćemo vas podržati u izgradnji europske budućnosti", naglasila je ona, dodavši kako BiH mora raditi na otvaranju radnih mjesta za mlade ljude i to je ključ za prosperitet. Govoreći o Daytonu istaknula je kako je njime okončan krvavi rat te on je jamac mira i stabilnosti, ali plan je bio da se zemlja ujedini i da Dayton ne traje zauvijek.
Neispunjeni uvjeti
Istodobno, povjerenik Hahn je poručio kako je ovo pravi trenutak da zemlja krene naprijed i ispuni očekivanja građana, ali i kako su mehanizam koordinacije i prilagođavanje SSP-a dva ključna uvjeta u kojima obje strane BiH i EU moraju ispuniti obveze. Kada je u pitanju Dayton on je rekao kako taj sporazum i europska perspektiva nisu dva suprotna smjera.
"BiH je ponovo na putu reformi i svi smo sretni zbog toga. Napredak je postignut, imamo novi polet. BiH je skoro pa postala najbolji učenik u razredu, ali rekao bih da tu ima još prostora za napredak", smatra Hahn, koji je uvjeren kako je ključno da BiH zadrži ovaj kurs.
Član Evropskog parlamenta iz Hrvatske Jozo Radoš pak poručio je kako se BiH nalazi pred izuzetno važnim korakom kojeg treba napraviti. Kaže i kako je konferencija tek mali korak, no trenutak u kojem se zemlja nalazi, uz predanost EU-a i političara u BiH pokazuje kako je država pred važnom odlukom.
Dayton je zaustavio rat, ali nije temelj za modernu državu
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini zaustavio je rat, ali takav dokument nije temelj na kojem se može izgraditi jedna moderna i demokratska država, kazao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula:
"Međunarodna zajednica kaže da je to velika pobjeda diplomacije nad ratom, ali jedna zakašnjela i skupa pobjeda. Sto hiljada mrtvih, dva miliona raseljenih, Dayton je to zaustavio, Dejtonski sporazum, međutim, nije dokument na kojem se jedna moderna, demokratska i višenacionalna zajednica može konstituirati u ovako strelovitim promjenama koje od svake zemlje traže ozbiljne preinake", kazao je Picula dodavši kako BiH čekaju ozbiljni zahvati
Niz govornika
Na konferenciji su govorili i predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul i zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Hoyt Brian Yee. Nazočnima su se u sklopu teme "Dayton i 20 godina izgradnje države" obratili visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, Doris Pack, bivša izvjestiteljica za BiH u Europskom parlamentu, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granić i bivši veleposlanik BiH pri EU i NATO-u Vitomir Miles Raguž.
U posljednjem panelu s temom europske budućnosti BiH između ostalih osvrt su dali zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić i voditelj izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, potpredsjednik S&D grupe u Europskom parlamentu Victor Bostinaru, predsjedatelj radne skupine za Zapadni Balkan u Odboru za vanjske poslove EP i ravnatelj Europske inicijative za stabilnost Gerald Knaus. Konferenciju su zaključili veleposlanica/voditeljica misije BiH pri EU Lidija Topić i predsjedatelj Odbora za vanjske poslove Elmar Brok.
Zastupljenosti Hrvata
Govoreći o hrvatskoj zastupljenosti, Izetbegović je naglasio kako Hrvati trebaju biti zastupljeni u svim poljima, ali je podsjetio i kako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Hrvat, ministrica obrane je Hrvatica i zapovjednik Zajedničkog stožera OS BiH je Hrvat.
"Slična stvar je i u bankarstvu. Hoću da kažem da ima stvari koje treba riješiti, ali ima i stvari koje smo već riješili i gdje su Hrvati čak i u boljoj poziciji u odnosu na njihovu brojnost", rekao je Izetbegović.
Organizatori
Organizatori konferenciju su bili zastupnici u Europskom parlamentu - Andrej Plenković (EPP), potpredsjednik Odbora za vanjske poslove; Tonino Picula (S&D), predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH; Dubravka Šuica (EPP), potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH; Jozo Radoš (ALDE), član Izaslanstva za odnose s BiH; Cristian Dan Preda (EPP), izvjestitelj EP za BiH; te Davor Ivo Stier (EPP), član Izaslanstva za odnose s BiH.
