Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je 'Informaciju o mogućnosti uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja sa dvogodišnjim trajanjem u FBiH' koju će, s predloženim preporukama, uputiti županijskim.
U informaciji je navedeno da je u Federaciji BiH, u tri županije zakonom propisano i uvedeno obvezno srednje obrazovanje s dvogodišnjim trajanjem i to u Sarajevskoj, BPŽ-u i USŽ-u.
Međutim, ni u ovim županijama obavezno srednje obrazovanje nije zaživjelo u praksi, jer do sada nijedan učenik nije stekao kvalifikaciju kroz ovaj vid obrazovanja. Zakoni nisu popraćeni odgovarajućim podzakonskim aktima, kao ni programima koji bi omogućili obrazovanje, završetak i stjecanje kvalifikacije.
Zato je potrebno u što kraćem vremenu donijeti potrebne podzakonske akte i stvoriti realne mogućnosti za učenike da upišu i završe jednu ili dvije godine obveznog srednjeg obrazovanja.
U taj proces se, osim ministarstava, moraju aktivnije uključiti i srednje škole, poslodavci, kao i institucije koje prate stanja na tržištu rada, kako bi bio obrazovan kadar koji je najnužniji.
U ostalim županijama obvezno srednjoškolsko obrazovanje s dvogodišnjim trajanjem nije uvedeno, niti propisano županijskim zakonima. Njihova namjera je da ovaj vid obrazovanja uvede u sljedećem razdoblju za što je potrebno ispuniti financijske uvjete, priopćeno je iz Federalne vlade.
Ovim je jasno dano do znanja da će se na obvezno obrazovanje u Federaciji još sačekati, s obzirom na općenito teško financijsko stanje u županijama.
EU daleko ispred BiH
Studija o uvođenju obveznog srednjoškolskog obrazovanja pod nazivom 'Obvezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive' inicirao je Centar civilnih inicijativa i to već 2010. godine. kako bi u kontekstu opće globalizacije, a u nedostatku prirodnih resursa uz nizak stupanj tehnološkog razvoja bh društva, potaknulo kreatore brojnih politika da razvoj novih društveno-ekonomskih odnosa temelje na znanju i kompetencijama svojih građana kao primarnom i najvećem bogatstvu Bosne i Hercegovine.
U većini zemalja obvezno školovanje traje najmanje 10 godina, odnosno dok djete ne napuni 15-16 godina starosti. Međutim u nekim zemljama, poput Luxembourga, Malte ili Velike Britanije, traje 11 godina, u Nizozemskoj 12, dok u Mađarskoj traje 13 godina, stoji u Studiji CCI-ja.
Sustavi obrazovanja su generalno jednaki za svu djecu do kraja niže srednje škole (što bi u komparaciji sa sustavom u BiH bio kraj osnovne škole). U 10 zemalja EU obvezno obrazovanje je osigurano kroz jednu školu, bez prelaska u drugu školu (tj. bez postojanja osnovne i srednje škole) i to u Turskoj do 14 godina, u Češkoj, Portugalu, Sloveniji i Slovačkoj do 15 godina i u Nordijskim zemljama i Estoniji do 16 godina starosti.
U nekim zemljama, roditelji moraju izabrati, ili u suprotnom, školsko osoblje definira smjer školovanja na početku niže srednje škole. Prema starosti djece to je period kada djeca pune 10 godina u Njemačkoj i Austriji, 11-12 u Nizozemskoj i 12 u Luxembourugu.
U Češkoj Republici, Latviji, Mađarskoj i Slovačkoj obvezno školovanje je organizirano kroz kontinuiran sustav bez prelaska u drugu školu ili program do 14-15 godina starosti djeteta. U Nizozemskoj i Italiji učenici do 18. godine ne mogu napustiti školovanje dok ne dobiju diplomu o osnovnoj obrazovnoj razini. Ova mjera, koja je donesena 2007. godine, zamjenska je mjera za vanredno obvezno školovanje.
No, ono što je posebno važno i što bi trebalo biti upozorenje za BiH je činjenica da je čak 78% mladih ljudi u zemljama Europske unije završilo višu srednju školu.
U Češkoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj ovaj omjer dostiže i 90%. Samo su Malta, Portugal, Island i Turska zabilježile ovaj indikator manji od 60% (s tim da dvije potonje države i nisu članice EU).
Međutim, važno je dodati da većina mladih ljudi u Europi ima barem diplomu više srednje škole.
U BiH to izgleda ovako
Neto stopa upisa u srednje obrazovanje iznosi 76,2%, a tek 54% učenika završi srednju školu u redovitom roku. Neto generacijska stopa upisa na fakultet iznosi svega 24%. Prema Analizi položaja mladih i omladinskog sektora u BiH (Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH/GTZ, 2008), Bosna i Hercegovina ima oko 42% stanovništva s niskim stupnjem obrazovanja ili bez završene osnovne škole. Naročito je zabrinjavajući podatak da 31% mladih od 15-24 godine imaju završenu samo osnovnu školu.
