Vrgorac je danas bio domaćin sastanka šefova općina i gradova Zabiokovlja, Makarskog primorja, otoka i zapadne Hercegovine sa ciljem pokretanja projekta brze ceste i tunela Ravča-Drvenik.
Ovo je najznačajniji državni projekt za razvoj Zabiokovlja, južnog dijela Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka i zapadne Hercegovine. Godinama je naglašavano da o realizaciji navedenog projekta ovisi budućnost ovog dijela Hrvatske i zapadne Hercegovine. Od sada su napravljane sve projektne i prostorno-planske predispozicije za konačnu realizaciju ali investicija teška oko 130 milijuna eura godinama čeka dok smo istodobno svjedoci kako se državni novac troši na neke druge projekte koji nemaju realnog pokrića, naglasili su u uvodnim izlaganjima domaćini gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća Vrgorca Rudolf Grljušić i Ante Pranjić.
Svojstva državnog projekta brze ceste Ravča (čvor na autocesti A1) - Drvenik:
- Razvoj trajektne luke Drvenik koja postaje najkraća veza Hvratske i Europe sa Hvarom, Korčulom i Pelješćom. Razvoj trajektne luke Drvenik rasterećuje trajektnu luku Split u turističkom dijelu godine.
- Nositelji hrvatskog turizma, srednjodalmatinski otoci Hrvar i Korčula postaju bolje i brže povezani sa ostatkom kopnom što podiže kvalitetu trenutne turističke ponude.
- Revitalizira se istočni dio otoka Hvara, posebno općine Sućuraj i Jelsa koje u svojim postojećim prostorno planskim dokumentima mogu prihvatiti veća turistička ulaganja. Možda najveća na Jadranu po prostorno-planskim karakteristikama.
- Revitalizira se zapadni dio poluotoka Pelješca koji stoji zanemaren zbog loše trajektne povezanosti.
- Zabiokovlje postaje uslužni prostor (Gospodarska zona Ravča od 68 ha) području srednjodalmatinskih otoka i Makarskog primorja.
- Najkraća veza prema moru omogućava bržu i bolju fluktuaciju stanovništva i usluga zapadne Hercegovine sa ovim dijelom Hrvatske.
- Srednja Europa preko budućeg koridora 5C i autoceste A1 postaje na najbrži način povezana sa našim srednjeodalmatinskim otocima kao turističkim centrima Dalmacije.
- Sve prostorno-planske dokumentacije, projekti i ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš su gotovi.
- Susjedni tunel sv. Ilija je ekonomski isplativ i održiv iako ne otvara ni približne razvojne mogućnosti kao brza cesta Ravča-Drvenik zbog trajektne luke Drvenik. Ekonomska isplativost brze ceste Ravča-Drvenik se može sagledati u višestrukom povećavanju turističkih vrijednosti Hvara, Korčule i Pelješca, ali i južnog dijela Makarskog primorja.
- Svaka opravdana investicija u građevini pokreće indirektno najbrže gospodarstvo Hrvatske.
Svi sudionici sastanka, njih 20-ak, među kojima i načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić, pokazali su spremnost i veliku želju da zajedničkom inicijativom ukažu Vladi RH i nadležnim ministarstvima na važnost ovog projekta.
U raspravi o projektu sudjelovali su gotovo svi sudionici sastanka, a o projektu je, uz domaćine, najviše govorio župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja i njegovi suradnici.
Dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Davorko Obuljen naglasio je kako će ta županija u potpunosti podržati projekt, ali da zbog loše cestovne infrastrukture i još nekih važnih cestovnih projekata u toj županiji neće potpisati Memorandum.
Donosimo i najavni tekst preuzet sa Internet stranica Slobodne Dalmacije
Danas će se u Vrgorcu održati radni sastanak dvadeset i jednog gradonačelnika i općinskih načelnika koji dolaze samo s jednim ciljem - da konačno počnu radovi na gradnji brze ceste i tunela Ravča - Drvenik.
Neslužbeno doznajemo kako će, osim brojnih čelnika lokalnih jedinica sa srednjodalmatinskih otoka, Makarskog primorja, Zabiokovlja i iz Hercegovine, sastanku biti nazočan i splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja.
U pitanju je projekt koji datira još od doba Austro-Ugarske, međutim njegova realizacija, "teška" oko 135 milijuna eura, nikako da zaživi. Zapelo je zbog nedostatka novca. Inače, projekt je kandidiran za pretpristupne fondove Europske unije.
Zanimljivo je dodati da su bageri uoči parlamentarnih izbora 2009. godine "zaprpali" stotinjak metara, kao nekakav početak gradnje, a kao vječni spomenik tom nerealiziranom projektu stoji jedan nadvožnjak na ulazu na autocestu A1 u Ravči.
Treba istaknuti kako je sva papirologija sređena, pa čak i studija o utjecaju na okoliš, a bivša Vlada donijela je odluku da se izdvoji 10.825.000 kuna za taj projekt u razdoblju od 2013. do 2016. godine.
Na cijeli projekt naslonjeno je i premještanje trajektne luke iz Drvenika te gradnja novog, modernog trajektnog pristaništa prema Korčuli, Hvaru i Pelješcu.
Tunel, odnosno brza cesta, bio bi najkraća veza Hvaru za izlazak na autocestu A1, a to bi se sigurno odrazilo i na turističke brojke, posebno u Sućurju i Jelsi. Otvorila bi se velika mogućnost i za zapadnu Hercegovinu, ponajprije općine Ljubuški i Čitluk, koje bi bile na korak do mora.
Izgradnjom tunela na cijeni bi dobila i poduzetnička zona u Ravči, koja se prostire na 68 hektara, a južni dio Makarskog primorja dobio bi novi turistički impuls. Može se reći da bi dugoročno svi profitirali, a vjerojatno bi se i tunel ubrzo isplatio, poput onoga zapadnijega - "Sv. Ilije".
Kako doznajemo, cilj sastanka je upoznati novu Vladu i nadležna ministarstva na značenje ovoga projekta koji je, po riječima brojnih Vrgorčana, "projekt stoljeća" za ovaj dio Hrvatske i Hercegovine.
"Inicijativa je pokrenuta da se analizira u kojoj je fazi tunel Ravča - Drvenik, te da se zajedno sa županijskom i državnom razinom iznađe mogućnost njegova uvrštenja u proračun. Projekt povezuje Zagoru, priobalje, otoke, poluotok Pelješac, ali "otvara" i Hercegovinu" - istaknuo je Rudolf Grljušić, vrgorački gradonačelnik.
