U punom je jeku sadnja ljubuškog mladog krumpira. Kako ovogodišnji radovi zbog vremenskih neprilika nisu krenuli u vremenu na kojeg su poljodjelci navikli, na oranicama Šipovače i Vojnića naveliko se radi između kišnih kapi da bi planirane količine krumpira na vrijeme bile posađene.
Očekuju se rekordni prinosi
Među prvima koji su krenuli s ovogodišnjom sadnjom je i Luka Bebek iz Šipovače. Svjestan svih prednosti i nedostataka bavljenja ovom djelatnošću i upoznat sa sve većim problemima plasmana krumpira na tržište, on se okrenuo, kako kaže, proizvodnji eko-krumpira.
"Nemamo obradivog zemljišta kao Slavonija, ali su naši proizvodi zbog klimatskih uvjeta prvi u regiji na tržištu. Mi smo mali proizvođači koji bi se trebali držati zajedno kako bi ostvarili što bolju prodajnu cijenu, a kako sijemo, tako ćemo i žeti. Vodstvo poljodjelaca ovog kraja trebalo bi promijeniti smjer djelovanja i okrenuti se jednom vidu menadžerstva da bi naš krumpir bio što konkurentniji na tržištu", mišljenja je Luka Bebek.
Poljodjelci 'carstva mladog krumpira', kako se popularno naziva sjeverozapadni dio općine Ljubuški s pesimizmom gledaju na budućnost bavljenja ovom djelatnošću, ali ih je odobravanje izvoza krumpira u Europsku uniju potaklo da pojačaju proizvodnju pa se ove godine očekuju rekordni prinosi ako ne bude vremenskih nepogoda.
U međuvremenu je nervozu među poljoprivrednicima unijela i problematika tradicionalne trgovine, odnosno usklađivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) oko čega se vode pregovori. Ako zapne izvoz, a ponove se prošle godine, odnosno uvoz velikih količina krumpira iz Turske, Cipra i Egipta uoči početka vađenja ljubuškog mladog krumpira, s tim da i EU planira bescarinski uvoz 1.230 tona krumpira, moglo bi doći do kolapsa poljodjelstva ovog kraja.
Strah od uvoza krumpira
"Ove godine očekujemo i do 30 posto veće prinose u odnosu na prošlu godinu, no to će opet ovisiti od vremenskih uvjeta. Nažalost, poljoprivreda je takva grana u kojoj uvijek vlada neizvjesnost. Država nas nije zaštitila nimalo jer u nas uvozi tko god hoće. Godinama to pokušavamo promijeniti, ali uvozni lobiji su jači od nas. Europska unija nam je uvela carine, u tijeku su pregovori oko toga za koje se nadam da će završiti pozitivnim ishodom za nas jer ima zainteresiranih za otkup i izvoz krumpira u EU", rekao je Dobroslav Bukmir, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača u Zapadnohercegovačkoj županiji i dopredsjednik Seljačkog saveza FBiH.
