Sad se napokon sa sigurnošću može kazati kako je u Berišu cvjetao život i 4.000 godina prije Krista. Po riječima profesora Marijanovića, pronađeni nalazi to neosporno potvrđuju, jer su u nižim slojevima sondi pronađeni čvrsti temelji nastambi i kuća iz toga vremena.
Zanimljiva je priča gospodina Marijanovića koji kaže kako je naš kraj, kao arheolog, obilazio još davnih 70-ih. I uopće ne krije svoje razočarenje zbog izjave svojih uglednih kolega, koji su pisali kako u Zapadnoj Hercegovini nema tragova Neolitika.
Korisno je napomenuti da se Mlađe kameno doba ili Neolitik nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskom tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije.
Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 10. i 4. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja je imala društveno-gospodarski karakter. To je razdoblje u kojem nastaju prve sjedilačke ljudske zajednice s trajnim naseljima i čvrstim nastambama, utemeljene na uzgoju biljaka i pripitomljavanju životinja. Prije oko 10 000 god. nastaju povoljniji uvjeti za prelazak čovjeka s lovačkog i skupljačkog načina života na vlastitu proizvodnju hrane. Neolitik u jugoistočnoj Europi počinje oko 6500 pr.Kr., a oko 3500 pr.Kr. prodire šira upotreba metala kojom se završava Neolitik, a počinje bakarno doba ili Enolitik.
Gle ironije, naše ljubuško polje čovjek je nekada obrađivao kamenim i drvenim plugovima, i to u vrijeme kad uopće nije poznavao metal, a danas u garažama trunu traktori a u polju rastu korovi!
