Ljubuško, nekad, žitorodno polje Beriš, prostire se cijelim svojim dijelom između rijeka Trebižata i Vrioštice, a završava tamo u južnom dijelu polja gdje se riječni tokovi spajaju.
Nekoliko stotina metara od ušća uzvodno, pored desne obalu Vrioštice, nalazi se nizak brežuljak Velike Stine. Ime nosi po kratkom vijencu stijena, koje ne prelaze visinu isklasalih žitnih parcela. Brežuljak je toliko nizak da ga iz daljine ne možete uočiti. - Ali, ako se zateknete na njemu i ako pažljivo promatrate okolni predio na kojem stojite, uočit ćete sitne ulomke antičke keramike u sivoj i crvenoj boji, kao i ručke raznih posuda. Na takve prizore arheolozima odmah zastaje dah, jer su to prvi pokazatelji koji upućuju na značajan arheološki lokalitet. Na rubnom dijelu brežuljka, tamo gdje započinju oranice, ovi su nalazi svake godine brojniji. Između ostalog, plugovi na površinu izbacuju razne čavle, grivne, te metalne šiljke strijela.
Ovaj novi, još netaknuti, arheološki lokalitet zanimljiv je po svojoj konfiguraciji i valovitosti terena.
Valovitost terena arheolozima uvijek daje veliku nadu o bogatom nalazištu, jer upućuje na moguće zidine i grobišta nad kojima se površinski sloj tijekom vremena neravnomjerno spuštao.
Koliko je arheolozima važna informacija o površinskom sloju nekog budućeg nalazišta i toj konfiguraciji terena spomenuti ću događaj koji se zbio na Kreti davne 1899 godine.
Naime, tih je godina engleski arheolog Arthur Evans boravio na Kreti u potrazi za zanimljivim arheološkim lokalitetima. Raspitivao se kod mještana da mu pokažu gdje se može naći neko mjesto na kojem ima sitnih ulomaka keramike. Mještani su Evansa odmah odveli na obližnje poljane. Tamo je zatekao upravo ono što je i tražio, ali, još mu je veću pozornost privukla konfiguracija cijelog terena koji je bio neobično valovit. Odmah je okupio skupinu radnika i planirao je to mjesto istražiti za nekih šest tjedana. Nakon prvih nekoliko dana iskapanja već je shvatio da zemlja skriva bogatiji lokalitet nego što je pretpostavljao.
Umjesto šest planiranih tjedana, svoja je istraživanja produžio na šest godina. Za to je vrijeme na tom istom mjestu otkopao Veliku kraljevsku palaču i pojedine dijelove grada.
Ne mora značiti da se ovaj lokalitet u ljubuškom polju može uspoređivati sa Evansovim otkrićima, ali zasigurno postoje razlozi za jedno temeljito arheološko istraživanje.
Ako pogledamo cijeli ljubuški kraj, naše rijeke i plodne ravnice koje se stoljećima prirodno natapaju; na daleko nisu postojali tako povoljni uvjeti na koji ma su ljudi u prošlosti mogli obitavati. Tko zna, možda baš ovaj lokalitet na Velikim Stinama skriva nepoznatu Vilu Rustiku, ili neku Rimsku građevinu, a nije isključeno da možda skriva tragove iz još starijeg Homerova vremena. Fotografija na vrhu predstavlja površinske nalaze sa Velikih Stina, to su fragmenti koje sam uzimao isključivo sa površine, i to, po jedan zanimljiv komad pri svakom obilasku lokaliteta.
Evo, neka ovo bude i poziv arheolozima da se zainteresiraju i da skupa okupimo tim zainteresiranih suradnika. - Suradnika koji bi dali svoj doprinos probnim sondiranjima ovog još netaknutog arheološkog lokaliteta!
Možda je ovo pravi trenutak i dobra ideja da svi okrenemo oči u pozitivnijem pravcu koji ipak ulijeva nadu? - Nadu koju nam ne može pružiti ova sumorna politička zbilja i ljudi u njoj koji se razmeću našim sudbinama!
