Je li pristojno u Predsjedništvu BiH, kao najvišem državnom tijelu, imati istaknut portret komunističkog vlastodršca Josipa Broza Tita?
To se pitanje ne treba smatrati tendencioznim nego nužnim, posebice nakon otkrića masovne grobnice u Sloveniji u kojoj su duže od šest desetljeća bile sakrivene žrtve Titove vlasti.
U rudniku Barbarin Rov u selu Huda Jama kod Laškog pronađeno je blizu 400 žrtava za koje se smatra da su većinom Slovenci i Hrvati.
Zapuštenost BiH
Ovo otkriće zgrozilo je javnost u Sloveniji i Hrvatskoj, a u BiH nema, barem za sada, nikakvih reakcija. To govori kako u BiH prevladava stereotip da su komunistički zločini tobože samo incidenti, to jest pojedinačni slučajevi. Takva politička i intelektualna nijemost u BiH na otkriće masovnog komunističkog zločina pruža sliku o posvemašnoj civilizacijskoj zapuštenosti u našoj zemlji. Direktorica slovenskog Studijskog centra za narodno pravo Andrea Velič tvrdi kako je slučaj Huda Jama “jedan od najgorih oblika komunističkog nasilja”. A voditelj slovenske komisije za rješavanje pitanja skrivenih grobnica Joža Dežman je kazao kako je Huda Jama “jedna od petnaest slovenskih Srebrenica”.
Žrtve umirale u agoniji
Sugestivan je i slovenski filozof Slavoj Žižek naglašavajući kako je slovenska ljevica “propustila priliku” da o neshvatljivim poratnim pogubljenjima progovori još u devedesetim godinama prošlog stoljeća i taj politički teret jasno preuzme na sebe. Žižek tvrdi da su obračuni i pogubljenja do kojih je dolazilo u Sloveniji nakon rata po svojoj su iracionalnosti “ravni logici staljinističkih čistki u bivšemu Sovjetskom Savezu”. Iznimno su potresni nalazi patologa Jože Balažica. On tvrdi da su u Huda Jami “žrtve umirale u agoniji”.
“Neki na lubanjama imaju znakove koji pokazuju da su ubijani tupim predmetom, a na posmrtnim ostacima nema znakova prostrijelnih rana”, kaže Balažic.
Titova slika
Ova stravična smaknuća obavljala je vojska i vlast kojima je Tito bio na čelu. Nitko se nema razloga ljutiti ako se kaže da je isticanje Titove slike u uredu Predsjedništva BiH neprihvatljivo. Uklanjanje Titove slike nije samo politička, nego je i civilizacijska potreba. Svatko ima privatno pravo o Titu uzgajati negativno ili pozitivno mišljenje, ali Predsjedništvo BiH nije privatna institucija.
