Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Strašne brojke o žrtvi koju su Ljubušaci podnijeli u dva posljednja rata

ljubuski.info

Ljubuški obilježava i proslavlja svoj Dan općine. Dvotjedno slavlje u kojem će se upriličiti više kulturnih, sportskih i vjerskih događanja, počelo je polaganjem vijenaca pokraj spomenika ljubuškim žrtvama na Trgu domovinske zahvalnosti.

Vijence su položili općinski načelnik i predsjednik OV-a Ljubuškog Nevenko Barbarić i Tihomir Kvesić, zajedno s predsjednikom Skupštine ZHŽ-a Antom Mišetićem i županijskim ministrom financija Tonijem Kraljevićem, zatim predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i igrači malonogometnih klubova, MNK Futsal Dinamo iz Zagreba i MNK Futsal Ljubuški.

Potom je u prepunoj crkvi sv. Ante na Humcu slavljena misa zadušnica za sve žrtve u Prvom i Drugom svjetskom ratu te Domovinskom iz ljubuškog kraja, koju je u zajedništvu s još dvanaestoricom svećenika predvodio humački gvardijan fra Dario Dodig. Na početku misnog slavlja fra Marin Karačić je iznio strašne brojke o žrtvi koju su Ljubušaci podnijeli u dva posljednja rata: ukupno 2388 stradalih, od toga 2240 žrtava u Drugom svjetskom ratu i poraću, 39 svećenika i jedna časna sestra te 105 vojnika i tri civila u Domovinskom. Pročitao je zastrašujuće brojke stradalih po ljubuškim selima i imena stradalih svećenika, 36 franjevaca i tri dijecezanska svećenika te časne sestre, mjesto njihova rođenja i pogibije, a oni su ili rođenjem ili svojom službom pripadali samostanskom području Humac. Treba napomenuti da brojke o ukupno stradalim Ljubušacima nisu konačne.

Na početku svoje propovijedi gvardijan fra Dario Dodig podsjetio je da će se 10. veljače slaviti spomendan blaženog kardinala Alojzija Stepinca i naveo njegove riječi sa suđenja:
"Ja bih bio ništarija kad ne bih osjetio bilo svoga naroda" i ustvrdio da su u njegovu suđenju, progonu i mučeničkoj smrti "sjedinjene i tolike žrtve naših stradalih".
Usporedio je pročitano evanđelje s njegovim životom jer je bio spreman do kraja ostati vjeran Bogu, Crkvi i Hrvatima.
"On je taj iz evanđelja svijetli primjer, on je to svjetlo prenio primivši ga od Gospodina i ostavio nama da se i mi nadahnjujemo i slijedimo svijetle primjere iz povijesti našega kršćanskog hrvatskog naroda", kaže fra Dario.

Ivan Kaleb | Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari