Sabrana djela Veselka Koromana u četiri knjige nedavno su objavile izdavačke kuće Art Rabic Sarajevo i Synospis (Sarajevo/Zagreb).
Riječ je o četiri opsežne knjige ovog hrvatskog i bosanskohercegovačkog pisca koje objedinjuju njegovo cjelokupno djelo i kompletnu bio-bibliografiju, kao i popis sve literature o djelu uglednog književnika.
Prva knjiga sadrži svu njegovu poeziju iz dvanaest pjesničkih knjiga, a druge tri knjige čine njegove proze: roman, igrokaz, novelete, prozni mikroeseji filozofske provenijencije, kritike i eseji, putopisi, članci, intervjui, pisma suvremenicima… Ukratko sve što je ovaj autor napisao i objavio u šezdesetak godina svojeg književnog rada i ukupnog kulturno-književnog angažmana.
Urednik sabranih djela je Željko Ivanković koji kaže kako je Veselko Koroman (1934.) jedan od najznačajnijih hrvatskih i bh. književnika.
"I svakako je zaslužio da se njegovo književno djelo uobliči u sabrana djela. Ove četiri knjige, dakako, objedinjuju sve što je ovaj autor napisao. I tako se u ovim djelima na jednom mjestu može sagledati ne samo sveukupno djelo nego i iscrpna biografija, bibliografija i literatura vezana uz ovoga autora i njegovo djelo. Koroman naprosto ništa nije prepustio slučaju. Sad je na redu književna, književno-povijesna i književno-teorijska recepcija ovoga djela u novom vremenu, novom čitanju i cjeline i pojedinih segmenata njegova djela u kontekstu i te njegove cjeline, ali i cjeline bh. i hrvatske književnosti. Promoviranjem ovih djela koje počinje u Sarajevu, a nastavlja se u Mostaru i Zagrebu nadam se da počinje i novo čitanje Koromana", kaže Ivanković.
Promocija Sabranih djela Veselka Koromana najavljena je za 21. ožujak u Akademiji nauka i umjetnosti BiH.
Veselko Koroman (Radišići kod Ljubuškog, 7. travnja 1934.) je hrvatski književnik i povjesničar književnosti iz BiH. Piše pjesme, romane, pripovjetke, eseje, putopisi, književnu kritiku i sastavlja antologije.
Osnovnu školu je završio u obližnjem Ljubuškom, a srednju u Mostaru. Studirao je književnosti filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu.
Uređivao je časopis Život od 1969. do 1972., a od 1995. do 1998. mostarskog tromjesečnika za kulturu, književnosti društvovne teme Osvit, zrcalnoga medija Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Istom je listu bio na čelu uredničkog vijeća do 17. siječnja 2007..
Potpisnikom je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. godine.
Dopisni je član HAZU. Članom je Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Udruženja književnika BiH, hrvatskog i bosanskohercegovačkog PEN-centra.
Na jubilarnoj 25. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču okrunjen je maslinovim vijencem 7. VIII. 2015. i tako je postao poeta oliveatus, sa pločom od bračkoga mramora, na kojoj su urezani njegovi stihovi, podignutoj na Zidu od poezije središnjega mjesnoga trga.Ovjenčao ga je utemeljitelj dr. Drago Štambuk, a u jednoglasnoj odluci s njime sudjelovali su akademici i raniji ovjenčanici Luko Paljetak i Tonko Maroević.
