Književna večer posvećena Veselku Koromanu i predstavljanje njegove nove knjige pjesama "Bit ću negdje" održat će se u petak, 14. listopada u 19 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Knjigu će predstaviti Ivan Vukoja, Ivo Lučić, Miroslav Palameta i autor, dok će stihove čitati Robert Pehar.
Veselko Koroman rođen je u Radišićima kod Ljubuškoga 1934. godine. Osnovnu školu završio je u obližnjem Ljubuškom, a srednju u Mostaru. Studirao je književnosti i filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu.
Objavio je ukupno više od 400 pjesama, od čega je njih stotinjak uvršteno u 71 antologiju, a više ih je doživjelo prijevode na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. U izdanju "Art rabica" i "Synopsisa" izišla su i Koromanova sabrana djela. Član je hrvatskog centra PEN-a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne sa sjedištem u Mostaru, Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Zagrebu i Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a bio je i članom bivšeg Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Dobitnik je "Poletove" nagrade za prozu, Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, "Goranova vijenca" za ukupni književni rad i nagrade "Dubravko Horvatić" za poeziju te mnogih drugih priznanja.
Veselko Koroman bio je hrvatski kandidat za Nobelovu nagradu za književnost 2018. godine. U obrazloženju tadašnjeg predsjednika Društva hrvatskih književnika Đure Vidmarovića pisalo je:
Složili smo se da to bude za 2018. godinu književnik Veselko Koroman, vjerojatno najveće pjesničko ime posljednjih desetljeća u suvremenome hrvatskom pjesništvu. Koromanov doprinos očuvanju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini (koautor je i potpisnik Sarajevske deklaracije) nemjerljiv je. Cijeli njegov književni opus pridonosi tome, štoviše, taj je opus jedan od stupova književnosti Hrvata u BiH pisane hrvatskim književnim jezikom
.
Veselko Koroman jedan je od najintegriranijih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala u svojoj matičnoj hrvatskoj književnosti. Najintegriraniji jer je njegova svijest o toj matici jako istaknuta i velika
, rekao je Slobodan Prosperov Novak, povjesničar, komparatist i teatrolog.
Ne bih rekao da je svijest o njemu tako velika u središnjici ove književnosti. U antologijama, možda, ali ne u središnjici. Otkada mu se prva zbirka pojavila, 'Grad prema sjeveru' 1957. godine, on doista pripada toj matici bez ostatka. Osobno mislim kako je premalo integriran u hrvatsku književnost danas. Treba učiniti više da se ta integracija pojača
, kazao je Prosperov Novak.
Svijet Koromanove poezije onaj je svijet koji već dugo, gotovo stoljeće, identificiramo, od Šimića naovamo, kao svijet poezije juga i Hercegovine. To je poezija koja dolazi iz ambijenta, podneblja i pejzaža koji znamo kao škrt
, kazao je književnik, publicist i urednik Željko Ivanković.
Taj pejzaž obilježavaju sunce, kamen, drača, eventualno trs, maslina. Pjesnički govor iz tog pejzaža, iz tog podneblja, odlikuje se ekonomičnošću u jeziku i eliptičnošću koje su, na neki način, ekvivalent podneblju u kojem se ta poezija rađa i iz kojeg nam dolazi
, zaključio je Ivanković.
"Bit ću negdje" nova je pjesnikova knjiga koja dokazuje i svjedoči stalnost preokupacija "staroga" Koromana koji, pitajući se o sudbini čovjeka i njegovu položaju u kozmosu, te o položaju pjesnika u svijetu, postupno smiruje svoj pjev, prihvaćajući promjene materije i pronalazeći svojevrsnu prkosnu vedrinu.
