Biskupi Bosne i Hercegovine završili su svoje redovito proljetno zasjedanje u Mostaru. I premda se nakon nedavnih raslojavanja u mišljenjima o mogućem teritorijalnom ustroju zemlje očekivalo kako će biskupi zajednički istupiti i kazati kakvu BiH vide u budućnosti, to se nije dogodilo.
Podnevnu konferenciju za tisak vodili su vojni biskup Tomo Vukšić i tajnik BK BiH monsinjor Ivo Tomašević. Vukšić nije dao konkretan odgovor na pitanje imaju li biskupi zajedniško stajalište o teritorijalnom ustroju BiH i zašto nisu smatrali potrebnim da sa njime izađu u javnost.
Domaćina, mostarsko-duvanjskoga biskupa Ratka Perića danas nije bilo, kao ni kardinala Vinka Puljića.
"U sadašnjem osjetljivom političkom trenutku biskupi podržavaju i potiču sve legalno izabrane predstavnike hrvatskog naroda da se svim demokratskim sredstvima zalažu za zaštitu i promicanje svih temeljnih ljudskih prava i sloboda svih građana Bosne i Hercegovine, ali i da se izbore za jednokopravan položaj hrvatskog naroda s druga dva naroda", jedina je izjava koju su u političkom kontekstu odaslali bh. biskupi. Kardinal Vinko Puljić jučer je jasno pozvao na jedinstvo, te da se na stvari ne gleda iz vlastitog kuta, tj. biskupije.
Općepoznato je da Vrhbosanska nadbiskupija i Banjalučka biskupija ne prihvaćaju politička rješenja koja bi isključila neku od tih biskupija, dok se mostarski biskup Ratko Perić, odnosno njegov generalni vikar nedavno oglasio da bi pitanje teritorijalnoga ustroja BiH ostavio politici, no on Hrvatima želi pravo da biraju, pravo na medije i vlatiti jezik, pravo na porezni sustav koji bi jamčio da Hrvati imaju korist od novca vlasitih poreznih obveznika i td., a što je neostvarivo bez novog entiteta.
Sve su glasnija razmišljanja da politika namjerno truje odnose među bh. biskupima, koji su zadnji na braniku vlastitoga naroda, a kojega je svakoga dana sve manje u BiH. Konkretno, u prošloj godini nas je nestalo više od 15 tisuća, što bi bio jedan cijeli hercegovački grad, a ni ti podatci nisu konačni, budući da se u najvećim bh. župama broj vjernika temelji na procjenama, a precizni su podatci samo u manjim župama, gdje svećenici još uvijek obilaze svako domaćinstvo.
Kardinal poručio biskupu Ratku: Pozovi i ti papu u Mostar
Radni dio 69. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, započeo je jučer u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.
U radu sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije: dopredsjednik mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, domaćin mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. U radu zasjedanja sudjeluje i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški.
Mostarski Ordinarijat se nedavno ogradio od medijskih istupa monsinjora Ive Tomaševića, ustvrdivši da on ne predstavlja sve biskupe kada kaže da su biskupi protiv Trećeg entiteta, pa vjerovatno odatle i kardinalova poruka na zajedništvo i jedinstvo i "negledanje stvari iz vlastitoga kuta". Također, bitno je dodati i da su pojedini 'intelektualci' potencirali priču o tome gdje je trebao doći papa Franjo - u Sarajevo ili Mostar. Sve ovo rezultiralo je, barem sudeći po kardinalovim izjavama, nešto napetijim redovitim zasjedanjem biskupa u Mostaru, kojem nazoči i tajnik BK BiH Ivo Tomašević, a koji se o pismu mostarskoga Ordinarijata nije oglašavao, premda su ga mediji to tražili.
U vezi s pojedinim prigovorima da je papa Franjo trebao doći u Mostar jer je papa Ivan Pavao II već bio u pastirskom posjetu u Sarajevu i u Banjoj Luci, kardinal je podsjetio da svaki dijecezanski biskup poziva papu da posjeti sjedište njegove biskupije pa je i on kao vrhbosanski nadbiskup mogao pozvati papu Franju samo da posjeti Sarajevo kao sjedište Vrhbosanske nadbiskupije.
"Budući da postoje spomenuti neutemeljeni prigovori, smatram vrijednim da Ti, brate u biskupstvu Ratko, razmisliš o pozivu papi Franju da posjeti Mostar kao sjedište Mostarsko-duvanjske biskupije, a mi biskupi rado ćemo podržati taj poziv", kazao je kardinal Puljić.
Nakon što je iznio crkvene statističke podatke prema kojima je na kraju 2016. u Bosni i Hercegovini smanjen broj katolika za 15 494 vjernika u odnosu na 2015. godinu, kardinal Puljić je kazao da ih to ne može ostaviti indiferentnim, ali i da ih ne bi smjelo ni obeshrabriti nego u njima "probuditi dodatne snage da kao Crkva, s tolikim dobrim ljudima, budemo istinska potpora i ohrabrenje svim članovima svojih biskupijskih zajednica koji ostaju u našoj domovini".
Podsjetivši da na zasjedanju u Mostaru redovito razmatraju i aktualnu društveno-političku stvarnost u kojoj djeluje krajevna Crkva u BiH, ukazao je na potrebu dijaloga kada je riječ o unutarnjem uređenje Bosne i Hercegovine vodeći posebno računa o najslabijim.
"Pripadnici naših biskupijskih zajednica s pravom očekuju od svih svećenika, redovnika i redovnica, a ponajprije od nas biskupa, a to su i smjernice papa Franje i njegovih prethodnika, da uvijek u svim važnim zajedničkim stvarima pokazujemo jedinstvo i zajedništvo, a ne da se u pitanjima, koja se tiču svih biskupija gleda samo iz kuta vlastite biskupije ili provincije. Uvjeren sam da ćemo ustrajati u zajedništvu i u duhu evanđelja i crkvenih smjernica na putu ljubavi prema Bogu i čovjeku", zaključio je kardinal Puljić, prenijela je KTA.
