Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Koliko se novca opralo preko fiktivnih tvrtki u BiH?

ljubuski.info

Koliko je novca "oprano" u BiH, nitko točno ne zna, ali u Ministarstvu sigurnosti BiH ne vjeruju kako je riječ o samo 10 ili 20 milijuna maraka, što su podaci nadležnih agencija.

U analizi tijekova međunarodnog pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koju je objavila specijalizirana financijska agencija iz SAD-a pod nazivom "Global Financial Integrity" (GFI), u BiH se godišnje "opere" i iz legalnih financijskih tokova "ispari" oko pola milijarde eura.

Prema podacima GFI-ja, iz BiH je samo u razdoblju od 2001. do 2010. nepoznatim tijekovima nestalo najmanje 850 mil. dolara. Uz odbijanje investicija, rašireno "pranje" novca je plodno tlo i za financiranje terorističkih organizacija. Prema službenim podacima Vijeća sigurnosti UN-a, koji su nedavno objavljeni na konsolidiranoj "crnoj listi" pojedinaca i organizacija čije bi djelovanje, prema preporuci tog tijela, trebalo biti zabranjeno zbog sumnje da se bave pranjem novca i financiranjem međunarodnog terorizma, nalaze se i pojedine nevladine organizacije koje su uredno registrirane u Sarajevu, Zenici, Zavidovićima, Travniku i Visokom.

Takve podatke prije mjesec dana iznio je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. On je tom prilikom kazao da se novac u BiH "pere" na različite načine, a prije svega preko investiranja odnosno kupnje nekretnina te preko nevladinih organizacija koje nelegalno stečenim novcem pokušavaju financirati projekte.

Da je BiH postala pravi raj za brojne sumnjive međunarodne "dobrotvore" i "biznismene", koji su u njoj prijavili poslovnu i humanitarnu djelatnost iako nikad nisu nogom kročili na njezin teritorij, pokazuju i službeni podaci Službe za poslove sa strancima BiH. Prema tim podacima, u BiH je prethodnih godina tvrtku registriralo 110 stranih državljana koji se, prema istim podacima, ni jednom nisu pojavili u BiH, doznaje se iz dobro obaviještenih izvora.

Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić za medije je nedavno potvrdio zabrinjavajuću prisutnost fiktivnih kompanija u BiH.
Istina je da, od 691 kontroliranog pravnog subjekta, njih 499 nismo našli na adresama, odnosno utvrđeno je da je riječ o fiktivnim tvrtkama. Istina je i da te tvrtke posjeduju nekretnine. Više od 1700 zemljišno-knjižnih izvadaka registrirano je na tim tvrtkama, kazao je Ujić.

Registracija sumnjivih nevladinih organizacija i arapskih zaklada koje se dovode u vezu s pranjem novca i financiranjem terorizma, između ostalog, glavni je razlog zbog kojeg se BiH već godinama nalazi na "crnoj listi" FATF-a. Parlamentarci EU odbacili su predloženu "crnu listu" EU od 10 rizičnih država s aspekta lakšeg pranja novca ili financiranja terorizma, među kojima je i BiH, uz obrazloženje kako je lista prekratka te da je treba proširiti. Na listi su još Sjeverna Koreja, Iran, Afganistan, Irak, Laos, Sirija, Uganda, Vanuatu i Jemen.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari