Ustavni sud BiH na svojoj će sjednici 6. srpnja razmatrati zahtjev Kluba Bošnjaka u državnom Domu naroda za ocjenu ustavnosti hitne procedure za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a koji su predložili izaslanici u Klubu Hrvata. U dnevnom redu se tako u točci broj 4 navodi kako se radi o zahtjevu za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od 28. travnja 2017. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.
Osporeni članci
Bez obzira na odluku Ustavnog suda BiH i kakva god da ona bude jasno je kako je i dalje
neizvjesno što će se događati ukoliko se Izborni zakon dijelu koji se odnosi na Dom naroda Federacije ne promjeni vrlo skoro. Naime, Ustavni sud je ranije, odlučujući po apelaciji Bože Ljubića osporio dva članka Izbornog zakona u dijelu koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda čime je potvrđeno kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog te kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda.
Konstruktivan odnos koji su hrvatske stranke kroz HNS do sada imale prema ovom pitanju nije naišao na razumijevanje partnera; u prvom redu onih bošnjačkih te se već od prvog otkrivanja detalja izmjena Izbornog zakona koje je uradio HNS govorilo kako su one neprihvatljive za političko Sarajevo. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je izradio HNS konačno bi u dobrom dijelu harmonizirao odnos između bošnjačkog i hrvatskog naroda kada su u pitanju kolektivna prava te stvorila atmosfera uzajamnog povjerenja. No, ukoliko u konačnici ne bude postignut dogovor oko izmjene Izbornog zakona u ovom dijelu vrlo je lako moguće da Ustavni sud poništi i izbriše dva članka čime bi postalo jasno kako se izborni rezultati na izborima iduće godine neće moći implementirati. Drugim riječima Dom naroda Federacije neće se moći popuniti čime u pitanje dolaze i sve daljnje aktivnosti na ustroju federalne i državne vlasti.
Očekuje odbacivanje
Govoreći o najavljenoj sjednici Ustavnog suda izaslanik u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić je kazao kako je uvjeren da će Ustavni sud odbiti apelaciju budući je apelacija o proceduri, a ne uopće o zakonu.
O zakonu se nije raspravljalo. Klub Bošnjaka je potegao vitalni nacionalni interes na proceduru. Ja ne vidim da procedura, bila ona žurna, redovita ili skraćena, može ugroziti interes bilo kojeg naroda
, naglasio je Karamatić, istaknuvši kako stoga očekuje da Ustavni sud odbaci apelaciju u cijelosti, a nakon toga da se nastavi procedura donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini.
Karamatić je uvjeren kako će se izmjene Izbornog zakona usvojiti u Domu naroda, a očekuje da nakon toga budu usvojene i u Zastupničkom domu.
Inače, kolege iz bošnjačkog naroda vode ovu zemlju tamo gdje je definitivno ne žele vidjeti, a to je u totalno bezakonje i raspad sustava. Jer bez izmjene Izbornog zakona ne postoji način da dođe do implementacije izbornih rezultata
, naveo je Karamatić, dodavši kako ćemo u tom slučaju imati status quo koji je definitivno neodrživ.
Kao ilustraciju naveo je mogućnost situacije u kojoj se neće moći potpisati nikakav međunarodni sporazum, niti će se Federacija moći kreditno zadužiti, pojasnivši i kako tom entitetu godišnje treba 540 milijuna maraka novih kredita.
U roku godinu dana to bi sve kolabriralo što možda ne bi bilo ni loše
, zaključio je Karamatić.
Prema svemu sudeći o Izbornom zakonu još će biti govora, a sve najave govore kako nas čeka vruće političko ljeto.
Predložene izmjene
HNS je kroz Prijedlog izmjena Izbornog zakona definirao tri cjeline-prva se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije pri čemu se taj entitet definira kao jedna izborna jedinca u okviru koje se pak definiraju izborna područja A, B i C.
U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda.
U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda.
Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.
Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pak bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.
Kod Doma naroda pak predlaže se novi način izbora izaslanika pri čemu se svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH. Treća tematska cjelina odnosi se na grad Mostar.
