Udruga 'Hrvatska zvona' održala je svoju prvu tribinu 'Jedinstvo ili zajedništvo - Demokracija ili jednoumlje' u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s govornicima fra Mariom Knezovićem i dr.sc. Markom Tokićem, doc.
Iako su iz Udruge, kako su kazali, pozivnice na tribinu odaslane svim političkim i drugim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH, iz političkog korpusa istoj su nazočili jedino Ilija Cvitanović predsjednik HDZ 1990, Slaven Raguž predsjednik Republikanske stranke i Vesna Pinjuh predsjednica HSP H-B te Vladimir Šoljić predsjednik udruge HZ H-B. Čini se da će do zajedništva, kao i demokracije proteći još dosta Neretve te da Hrvatima u ovom trenutku vlada - jednoumlje.
Unatoč zanimljivoj temi koju ističu aktualni hrvatski predstavnici u vlasti, nitko od HDZ BiH, kao predstavnika stranaka koji s ovom strankom imaju potpisan sporazum o suradnji, nije došao poslušati što se govori na tribini. Međutim, zanimanje su pokazali predstavnici međunarodne zajednice u BiH, a koji su poslali svoje suradnike da poprate ovaj događaj.
Čini se da će do zajedništva, kao i demokracije proteći još dosta Neretve te da Hrvatima sada vlada jednoumlje.
No, izgleda da je hrvatska kao i cjelokupna bh. politička scena, dobila ozbiljnog kritičara.
Politička paranoja
O 'Hrvatskim zvonima' se pričalo i prije svojevrsnog, prvog predstavljanja na prvoj javnoj tribini. Za podsjetiti je da je i sam predsjednik HDZ-a BiH, dr. Dragan Čović početkom travnja ove godine, na 25. obljetnicu HVO-a, kazao:
...I kada ovih dana slušamo kako će se otvarati nova zvona kako će netko uvezati, premošćavati BiH, kroz neovisnost u političkom djelovanju, i nadmudriti političko vodstvo Hrvata u BiH, ja mogu poslati samo jednu poruku: Razumijem, ali neće moći proći
.
Međutim, u svom izlaganju i osvrćući se na ovakve i slične izjave, imenovavši Čovića, kazao je da je posrijedi "politička paranoja".
Govoreći o 'Hrvatskim zvonima', Tokić je kazao:
Radi se o hrvatskom političkom problemu u BiH na jedan malo drukčiji način, o našem unutarnjem problemu hrvatskog društva na prostorima sa hrvatskom većinom u BiH. Ne samo toliko o pravu na suverenitet i legalan i legitiman izbor hrvatksih predstavnika nego i na sve ono što je problem u našim međusobnim odnosima.
Činilo mi se u početku da je to retoričko, da nije životno i stvarno pitanje, međutim izgleda da se zbilja radi o prevažnom i stvarnom pitanju, ne retoričkom - od načina zapošljavanja, urušavanja školstva, pitanju ratnih zločina, odnosno, kvalifikacija u optužnicama onih koji se odnose na politiku, a o kojima se ne govori. Ne radi se o progonima kaznenih djela i zločine nego o političkim kvalifikacijama koje na neki način dovode u dvojbu i rad tužiteljstva i samog suda kao cjelokupnog bh pravosuđa. Ima tu tisuću tema za kazati iz nekog drugog kuta.
Mi nismo izravno zainteresirani za osvajanje političke vlasti, nismo politička stranka nego udruga koja pokušava kazati nešto o unutarnjim problemima, nedostatku demokracije, pokušaju nametanja hrvatske šutnje pa i na neki način hrvatske nadpameti o kojoj se ne raspravlja jer kada 'ona nešto kaže onda to moramo prihvatiti kao istinito i činjenično, a da se o tome uopće ni ne raspravlja. Često nemamo čak ni potrebe obrazložiti ono što se govori pa se mi nadamo da ćemo takav odnos promijeniti i konačno unijeti malo vjetra i prodrmati ove učmale odnose i hrvatsku šutnju.
Svi se izbjegavaju konfrotirati
Na pitanje je li Udruga 'Hrvatska zvona' svojevrsni odgovor i kritika za već postojeće udruge, ali i političare iz hrvatskog korpusa Tokić je odgovorio:
Ne znam, ja pratim neke, a meni se Troplet osobno iznimno sviđa, međutim, oni ovi svi se izbjegavaju nekako politički konfrotirati. Čak mislim da ovim zakonom o udrugama postoji kako se udruge ne bi trebale baviti politikom. To nije bavljenje politike u smislu osvajanja vlasti nego kritičkog stava prema onome što se u politici događa i na neki način politika određuje naš život i stvara okvire za funkcioniranje na svim poručjima.
Međunarodna zajednica zakuhala, međunarodna zajednica neka i riješi?
Govoreći o konačnom rješenju hrvatskog pitanja u BiH, ovaj sveučilištni profesor dao je naslutiti kako je jedino rješenje inicijativa međunarodne zajednice, koja je i odgovorna za nastanak samog pitanja.
Nas u posljednje 20 godina govore "rješavajte to u institucijama sustava". Ja moram kazati da hrvatski problem nije nastao u institucijama nego izvan institucijama sustava. Počeo je odlukom šefa misije OSCE-a Roberta Barryja koji je izmijenio izborni zakon 2000. godine i način izbora zastupnika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Tada smo već vidjeli da se pokušava uspostaviti nelegalna i neligitimna vlast i pobunili smo se protiv toga. Kada smo imali vlast Alijanse i kada smo osporavali njen legalitet i legitimitet, onda je tadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch promijenio Ustav FBiH. Dapače, da bi se ona uopće mogla kao takva ostvariti bilo je potrebno izmijeniti Poslovnik o načinu glasovanja u Domu naroda FBiH. Znači, bilo je tu puno izvaninstitucionalnih poteza, a sada se peru ruke i kaže se vratite se u institucije sustava i kroz njih rješavajte probleme. Pa problem nije nastao u institucijama sustava. I tko se to, ja ne poznajem nijedan slučaj u politici da se netko odrekao dominacije koja je na taj način ostvarena od strane Bošnjaka nad Hrvatima. Čak ne vjerujem da bi i mi u obrnnutom slučaju tako rado odustali od mogućnosti da nekome biramo člana Predsjedništva, nekome namećemo vladu F BiH sa pripadnicima, ane izabrnaim predstavnicima naroda.Znači, to se neće dogoditi u institucijama sustava, nego se to može dogoditi na isti način kako je netko fino institucionalno podržavao slučaj, tako ga netko ponovno može 'podesiti' i nametnuti rješenje i nama i svima koji živimo ovdje. Kako su ga nametnuli i 2000. godine
, zaključio je Tokić.
'Dirigira se stanje napetosti i kaosa'
Pojašnjavajući i odgovarajući na pitanje što su, zapravo, problemi između Hrvata u BiH, hercegovački franjevac fra Marijo Knezović je kazao:
Ne trebamo društvene odnose stalno promatrati kroz prizmu problema. Vrlo je kriva postavka da je netko u BiH za nešto kriv. Dokle god budemo gledali s te pozicije, nikada nećemo doći do rješenja ključnih pitanja. Mislimm da bi trebalo shvatiti najosnovinije stvari. Mi smo u BiH, čini mi se, zaboravili ustavnu abecedu, a ona kaže da je BiH država i domovina tri konstitutivna naroda i drugih naroda koji u njoj žive. Onog trenutka kada bilo tko, bez obzira iz kojeg etničkog korpusa, počne drukčije promišljati BiH u odnosu na Ustav - mi smo u ustavnoj krizi. A ustavna kriza znači kaos u državi. Ja bih prvo od toga pošao.
Onda, ako smo mi u BiH koji živimo ovdje, upućeni jedni na druge, ja se također družim s ljudima drukčijih vjera i nacija, ali nikada u njihovim osobnim razgovorima nisam vidio poziciju da bi s njima bilo nemoguće živjeti. Ja osjećam, kao čovjek, fratar, kao da se odnekud dirigira stanje kaosa i napetosti, alarmantno stanje - tako da mi ne možemo zakoračiti naprijed. BiH svake izbore kao da je referendum ili sudbonosno pitanje 'preživjeti ili nestati'. To je loše
, istaknuo je fra Mario Knezović.
On je kazao da je država koja će unutar svojih granica, prije svega, stvoriti okvir za institucionalno razumijevanje najmalobrojnijeg naroda, a u ovom trenutku, kako je usporedio, su to Hrvati, možda za nekoliko godina mogu biti Srbi ili Bošnjaci, ogledalo demokracije i uljuđenog društva.
'Najmalobrojniji da se osjećaju dobro - to je demokracija i uljuđeno društvo'
Da se oni najmalobrojniji osjećaju dobro. Mi dobro znamo da, ako smo u društvu primjerice navijači nekog kluba, nas desetero, a dvoje navija za drugi klub - razumije se da i mi moramo napraviti ozračje da se i ono dvoje sa nama osjeća ugodno u društvu. I to su ključni problemi BiH - vratiti se abecedi Ustava. Konstitutivni narod znači da moramo imati jednaka prava i apsolutno je nelogično da se netko danas mora boriti da ostvaruje prava koja su propisana ustavom iz Daytona, kakav je-takav je
, istaknuo je ovaj franjevac.
'Ni čistačica se ne može zaposliti bez politike'
On se tijekom svog izlaganja osvrnuo i na "politička zapošljavanja".
I za zapošljavanje čistačice mora se pitati politiku. To je strašno
, kazao je on.
U svom prepoznatljivom stilu, a govoreći o jednoumlju i prihvaćanju istog, on je kazao kako nije kriv onaj na vrhu, nego oni ispod njega koji to, zbog nekih svojih interesa, prihvaćaju i šute
.
O Udruzi 'Hrvatska zvona'
Udruga Hrvatska zvona idejno je utemeljena u veljači, a registrirana u lipnju ove godine u Širokom Brijegu. Osnovno je programsko načelo udruge - promicanje vrijednosti Domovinskoga rata, kulturnoga i povijesnoga identiteta hrvatskoga naroda.
Kako su iz Udruge istaknuli, ista je utemeljena radi promicanja vrijednosti Domovinskoga rata, promicanja općega dobra i dobra svakoga ljudskoga bića, promicanja i njegovanja kršćanskoga svjetonazora, moralnih načela i demokratskih vrijednosti, zauzimanja za obitelj i druge društvene vrijednosti, zauzimanja za demografsku obnovu i povratak Hrvata izvan domovine, promicanja mira i suživota s drugim narodima u BiH i diljem svijeta, povezivanja Hrvata u Bosni i Hercegovini i Hrvata u Hrvatskoj u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i svakom drugom smislu, očuvanja i njegovanja hrvatske kulturne baštine (usmene i pisane), njegovanja i očuvanja zavičajnih identiteta hrvatskoga naroda, zauzimanja za prava hrvatskih branitelja u BiH i Hrvatskoj, zauzimanja za zaštitu prava obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih branitelja.
