Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović, u središnjici Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) u Zagrebu, u utorak je održao predavanje na temu: "Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu".
Međutim, među okupljenima slušateljima zamjetan je bio nedolazak nekadašnjih najviših časnika i ratnih zapovjednika HVO-a koji danas žive u Zagrebu i članovi su HGZ-a.
Nema generalske struje HVO-a
Čović je iznio svoja stajališta o aktualnom trenutku u BiH s posebnim naglaskom na opće stanje i status hrvatskog naroda, a u svjetlu ovogodišnjih općih izbora u susjednoj državi.
Uz predsjednika Pavla Miljavca, iz HGZ-a su izvijestili da je istom nazočilo oko 80 članova Hrvatskog generalskog zbora. Između ostalih i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, veleposlanica BiH u Republici Hrvatskoj Renata Paškalj, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković, Vladimir Šeks, Vesna Škare-Ožbolt, Darinko Bago, Bosiljko Mišetić.
Ipak, fotografija a događanja govori nešto drukčije, a ono što je bilo posebno zamjetno je da ovom predavanju člana Predsjedništva BiH, predsjednika HDZ-a BiH i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, nisu nazočili visoki ratni zapovjednici HVO-a, odnosno, generali HVO-a, prvenstveno generali Zlatan Mijo Jelić, general i Saborski zastupnik Željko Glasnović, Miljenko Mića Lasić, Željko Šiljeg, Stanko Sopta, Nedjeljko Obradović, Ivica Primorac, Ivo Lučić, Milenko Filipović, Žarko Tole, ali ni visoki zapovjednici nekadašnjih brigada HVO-a poput Ivice Tomića, Zrinka Tokića, Ilije Filipovića, Anđelka Đereka, i mnogih drugih visokih časnika kao ni ali ni Miroslav Tuđman, Davor Domazet Lošo, Josip Čuletić, Josip Lucić itd.
Oni su predavanje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića potpuno ignorirali te samim tim su mu i poslali jasnu poruku "dobrodošlice". No, ovo nije prvi put da Čović naiđe na hladan odnos od strane nekadašnjih najviših ratnih zapovjednika HVO-a u Generalskom zboru u Zagrebu.
Jelić: Šokirani smo postupcima legalnih i legitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti
Poznato je da na ovoj relaciji odavno ne cvjetaju ruže, a pogotovu od kada je protiv generala Zlatana Mije Jelića u prosincu 2015. i službeno podignuta optužnica za ratne zločine nad Bošnjacima u Hercegovini. Jelić se od tada nalazi u Zagrebu gdje je i zatražio otvaranje postupka.
On zajedno s generalom Željkom Šiljegom organizira javne tribine diljem BiH gdje kritiziraju, kako ističu, jednostran način na koji se pokreću optužnice za ratne zločine protiv pripadnika HVO-a ali i hrvatske predstavnike u vlasti.
Podsjetimo, u jednom od televizijskih gostovanja u studenom prošle godine, na pitanje koliko se po ovim problemima vodi briga od strane hrvatskih političara u BiH i jesu li oni negdje pogriješili, Jelić je kazao da su šokirani postupcima legalnih i legitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti
.
Nakon smrti predsjednika Tuđmana, skoro 20 godina se ovi problemi uopće nisu tretirali kako bi trebali. Što se tiče sadašnjih političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH, sve optužnice i procese koji su pokrenuti protiv hrvatskih branitelja jako slabo prate. Nema sustavnog i organiziranog otpora prema ovim montiranim političkim optužnicama. Mislim da aktualnim hrvatskim političkim predstavnicima ove optužnice nisu u prvom planu i ne posvećuju im dovoljno brige i ne ponašaju se odgovorno prema ovim problemima. Mi branitelji smo čak i šokirani kada su naši legalni i legitimni predstavnici 19. srpnja ove godine u Domu naroda dali pozitivno mišljenje na Izvješće o radu Tužiteljstva u 2016. godini. Tom istom Tužiteljstvu koji je podiglo na desetke optužnica protiv hrvatskih branitelja gdje je hrvatski narod i Herceh-Bosna proglašavaju zločinačkom organizacijom, a Republika Hrvatska agresorom na BiH. To je bilo i vrijeme kada su podignute optužnice protiv hrvatskih branitelja u Bosanskoj posavini, jedinoj općini u Bosanskoj posavini koja se obranila od velikosrpskog agresora
, zaključije tom prilikom Jelić.
Kako se čini, odnos Čovića i najviših ratnih zapovjednika HVO-a još uvijek je "na ledu" i jasno je da on nema njihovo povjerenje i potporu kao što je to bilo prije nekoliko godina kada se moglo računati na njihovu podršku. Hoće li se to negativno odraziti prvenstveno na HDZ BiH prilikom predstojećih, listopadskih izbora – ostaje za vidjeti.
Neutralan stav HGZ-a prema svim hrvatskim strankama u BiH
Iz Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) izišli su s priopćenjem za javnost o ovom događaju, a u kojem se ističe da Hrvatski generalski zbor drži da Hrvati BiH imaju pravo tražiti da budu konstitutivni i jednakopravni narod u BiH kao što su to trenutno Srbi i Bošnjaci
.
No, oni su se i odredili po pitanju potpore pojedinim političkim subjektima u BiH, ističući da će prema svim strankama s hrvatskim predznakom imati neutralan stav i podržavat će samo zajedništvo Hrvata kroz zajedničke liste na svim razinama, osim u kantonima gdje su Hrvati u većini, jer će time pomoći boljem položaju Hrvata u BiH
.
Hrvatski generalski zbor drži da Hrvati BiH imaju pravo tražiti da budu konstitutivni i jednakopravni narod u BiH kao što su to trenutno Srbi i Bošnjaci.
Hrvatski generalski zbor drži da je izmjena Izbornog zakona BiH za Hrvate u BiH, kao najmalobrojniji narod u BiH, iznimno važna.
Izmjena Izbornog zakona BiH nije pitanje bilo kojeg pojedinca, bilo koje političke opcije, niti političke stranke – ovo je pitanje hrvatskog naroda i njegove opstojnosti u BiH.
Hrvatski generalski zbor je stajališta da Odluku Ustavnog suda BiH, koja jasno potvrđuje kako legitimni predstavnici konstitutivnih naroda moraju predstavljati svoje narode na svim administrativno-političkim razinama vlasti, pa tako i u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH, treba bez odlaganja provesti te poziva sve odgovorne čimbenike, da uz pomoć međunarodne zajednice, to i učine", istaknuli su iz HGZ-a, pozivajući sve Hrvate podrijetlom iz BiH u RH i inozemstvu, državljane BiH, s pravom glasa da izađu na opće izbore u BiH.
