"Debeli minus" kada je u pitanju prirodni priraštaj te desetine, pa i stotine tisuća ljudi koji bježe iz zemlje više nisu nikakav vijest, ali posljedično sve to odražava se i na ionako devastiran obrazovni sustav koji iz godine u godinu ima sve manje učenika i studenata. Službeni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako se u školskoj 2017/2018 godini u BiH u 1.817 osnovnih škola upisano je 282.614 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za čak 5.115 učenika.
Sudjelovanje broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,6 posto. U školskoj 2017/2018 u prve razrede je upisano 31.182 učenika, što je u odnosu na školsku 2016/2017 godinu manje za četiri posto. U nižim razredima (ISCED 1) je bilo 56,3 posto učenika, dok je u višim razredima (ISCED2) bilo 43,7 posto. U školskoj 2017/2018 u nastavni proces bilo je uključeno 23.969 nastavnika, a od toga 17.242 žena
, navodi se u izvješću.
Manji broj učenika i studenata
Već ranije analize kretanja broja učenika srednjih škola u razdoblju školska 2012/2013-2016/2017 pokazuje da je u ovom petogodišnjem periodu došlo do znatnog smanjenja broja učenika, tako da je broj u 2016/2017 za 39.697 učenika manji nego 2012/2013. Naravno, svi ovi podaci bili bi zvono za uzbunu u svakoj iole normalnoj i uređenoj državi ali ne i u BiH. Političke elite to uopće ne zanima, strategije i planova nema, kako niti nade u bolje sutra za veliki broj bh. građana.
Negativnim i poražavajućim brojkama svakako treba dodati podatke koje je predstavio Mirsad Đonlagić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, oko visokog obrazovanja u državi.
On podsjeća kako je samo u Federaciji prošle godine evidentirano 66 javnih fakulteta, pet akademija, tri vjerska fakulteta, osam visokih škola i 20 privatnih univerziteta, odnosno više od stotinu raznih obrazovnih ustanova. Prošle godine upisalo se na ove institucije 27.946 studenata, što predstavlja pad za deset posto upisanih na javne i šest posto na privatne univerzitete. Potrebno je istaknuti da se zaista u posljednjih nekoliko godina ovi problemi uočavaju i ako uzmemo duži period, pad je dramatičan i može se, čak, govoriti i o nekoliko desetina tisuća manje upisanih studenata. Konkretnije, za pet godina (u razdoblju školska 2012/2013-2016/2017) broj studenata je pao za 16.590.
Besperspektivnost
Svima je već godinama unazad više nego jasno da ogroman broj mladih osoba (neka istraživanja pokazuju i 80 posto) ne vidi svoju budućnost u ovakvoj BiH. Svi osim naših političara, koji kao da se svojim odluka trudi uvjeriti i ovih preostalih 20 posto da je bolje otići nego ostati u državi. U sva druga neriješena pitanja u BiH, prvenstveno ono nacionalno koje je i ključno, da bi netko ostao u zemlji nužno je stvoriti društvo jednakih šansi u kojem će ljudi moći živjeti od svoga rada. Međutim, to BiH nikada nije niti bila pa tako je prema posljednjim podacima bez posla 6.829 sa višom stručnom spremom i čak 38.821 sa visokom stručnom spremom.
Sve navedeno ne nudi niti neku nadu kako će se kratkoročno ili srednjoročno išta uspjeti promijeniti na bolje, pa će se agonija u BiH nastaviti, elite i dalje bogatiti, obični građani osiromašivati i tjerati da iz zemlje bježe trbuhom za kruhom.
